Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Upoznavanje droga
Droga je svaka kemikalija koja mijenja mentalno stanje osobe, a koju dotična osoba opetovano uzima u tu svrhu. Droge mogu ozbiljno narušiti zdravlje pojedinca i nepovoljno utjecati na društveno okruženje. Izraz „droga” odnosi se na alkohol, duhan, psihoaktivne droge (amfetamini, ecstasy), ilegalne droge (heroin, konoplja, kokain C17H21ON4), hlapive tvari (benzin, neki ugljikofluoridi) i anabolički steroidi. Kokain i amfetamini oponašaju tvari koje stimuliraju središnji živčani sustav.

Učestala terapija zamjene droge tj. drug substitution therapy (DST), uključuje medicinsko nadzirano liječenje pojedinaca ovisnih o opijatima na temelju propisivanju agonista opijata kao što je metadon.

Liječenje povezano s HIV-om prvenstveno ima za cilj pomoći uživaocima droga s HIV-om i AIDS-om da se lakše nose sa svojom bolešću.

Da ne bismo brkali narkotike (lijekove) sa zabranjenim drogama kao što je kokain, heroin i druge supstance, bilo bi uputno razlučiti ta dva pojma. Narkotike koji se daju uz liječnički recept možemo zvati „lijekovi”. Narkotičke lijekove ili psihofarmake možemo klasificirati kao analgetike (za ublažavanje bola), sedative i trankvilizatore (smanjuju anksioznost), stimulanse, anti-depresive, halucinogene.
 
Vrste uporabe droga
(a) Društveno ili rekreativno uzimanje droga kao sredstava za povećanje sposobnosti socijalne interakcije ili kao vid razonode i dokolice.
(b) Simptomatično uzimanje kao sredstvo smanjenja neugodnih osjećaja ili iskustava ili  da se izbjegnu problematične situacije ili odgovornosti.
(c) Ovisničko uzimanje gdje se životni zadaci i odgovornosti zanemaruju te može doći do neželjenih posljedica. Takvo ovisničko uzimanje postaje navika. Uzdržavanje od uzimanja može se povezati s pojavom simptoma odvikavanja, a neugoda pri odvikavanju postat će poticajni čimbenik za ponovno uzimanje droge.

Način djelovanja droga

Na učinak droga snažno utječe osobno i društveno okruženje. Tradicionalne droge koje se uzimaju na tradicionalne načine često uzrokuju tek neznatne probleme. Opijum i kokain su dobri primjeri. U drugačijoj zakonskoj i društvenoj klimi njihovi učinci mogli bi biti katastrofalni. Opijati ublažavaju bol, smanjuju nasilnost i spolni nagon.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina