Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Biblioterapija
Mnogi kažu da je knjiga najbolji prijatelj. Doista, u njima se krije mnoštvo mudrosti, uvijek nas strpljivo čeka.

Biblioterapija nam pomaže u:
 
Prepoznavanju osjećaja
 
Razumijevanju da i ostala djeca imaju probleme slične njihovima;
svi imaju i snagu i slabost u procesu rješavanja

Suočavanje s različitim problemima je prvi korak njihovom rješavanju

Poticanju diskusije

Poticanju razmišljanja i osjećaja samopomoći

Otkrivanju različitih vještina, rješavanja određenih situacija

Razvijanju doživljajnoga svijeta, mašte… 

Koji ti je dio priče najzanimljiviji? Najnapetiji? Najdraži? Naj…?

Napišite jednu riječ koja ti padne napamet nakon što pročitaš priču.

Na prazna mjesta nacrtaj ilustraciju pojedinoga dijela priče.

Pročitajte priču po ulogama.

Prepričajte priču.
 
Napišite novi naslov za priču.

Što bi bilo da si ti glavni lik u priči?

KAKO BITI DOBAR GRAĐANIN/GRAĐANIN?

Svi živimo u zajednici. Kako se ophoditi prema susjedima, svome mjestu, domovini…? Ondje gdje živimo trebamo učiniti sve da i nama i svima ostalima život bude što bolji. Kako to činiti?

Pokušat ćemo definirati što sve dobar građanin čini.
  • Ja se gostoljubivo ponašam prema djeci iz drugih zemalja.
  • Pomažem u čišćenju parka oko škole.
  • Moja mama i ja dijelimo letke o humanitarnim akcijama.
  • Prikupljam igračke za djecu kojoj su potrebne.
  • Kažem ne kad netko želi da kradem od druge djece.
  • Poštujem prometna pravila vozeći se biciklom.
Nastavite sami:
_____________________________________________________________
 ____________________________________________________________
 
Napravite svoja razredna pravila kojih se pridržavate. Također, dogovorite posljedice ako ih se nećete pridržavati.

Raspravite što bi se dogodilo kad se ne bi poštivala pravila ponašanja protiv krađe, prometna pravila.

Razgovarajte s braniteljem koji je sudjelovao u obrani domovine u domovinskom ratu.

Naučite kome se od državnih I javnih službi možete uvijek obratiti za pomoć (vatrogasci, policajci, hrabri telefon).

Napiši pjesmu, poruku, želju svojoj domovini.

Pozovite u razred osobu koja je učinila nešto dobro za svoje mjesto, grad, domovinu.

Pronađite u novinama članak o nekoj aktivnosti koja je pomogla mjestu u kojemu živiš.

Pročitajte 52. članak Ustava Republike Hrvatske.

More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.

Što mislite o sadržaju teksta ovoga članka?

Naučite neku vama lijepu pjesmu koja izražava ljubav prema domovini.

Nastojte svake godine posjetiti barem jedan kulturno-povijesni spomenik, nacionalni park u Hrvatskoj.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina