Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Kako REAGIRATI na pitanja vašeg djeteta?
1. Potaknite raspravu
Kada vaše dijete postavi pitanja, potaknite raspravu riječima: „Što misliš pod...” i dopustite mu da odgovori.
2. Budite iskreni
Ako ne znate odgovor, budite iskreni i to mu recite.
3. Pomognite vašem djetetu da potraži odgovore na svoja pitanja
Iznesite prijedloge kako da oboje potražite odgovor.
4. Podučite vaše dijete kako da pronađe odgovor
Navedite ga da pokuša pronaći odgovore na vlastita pitanja. To će mu pomoći da razmišlja.
 
 
Kako PRIČATI sa svojim djetetom?
1. Pazite kako i što ćete reći
Ton vašeg glasa vrlo je bitan. Govorite smireno, tako da dijete ne uznemirite.
2. Izbjegavajte preopširne rečenice i komplicirane riječi
Ukoliko je vaše dijete mlađe od 6 godina, koristite se kratkim i jednostavnim rečenicama.
3. Govorite uobičajenim jezikom
Pričajte s njim kao što biste pričali i s odraslom osobom.
4. Prigovore i propovijedi smanjite na najmanju mjeru
Takve stvari odbijaju vaše dijete i odvraćaju ga od razgovora s vama.
5. Budite senzibilni
Promatrajte svoje dijete i ustanovite je li možda zabavljeno drugim stvarima. Ako vaše dijete nije spremno za razgovor, pričekajte. Nemojte ga siliti da priča.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina