Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Učenje izražavanja osjećaja na prikladan način u predškolskoj dobi
 Vaše dijete može...
 
Identificirati emocije (“Stvarno sam ljut.” ili “Ova me priča rastužila.”).
 
Podijeliti sreću ili uspjeh nekog drugog.
 
Ponuditi pomoć nekom ko je povrijeđen.
 
Koristiti pretvaranje u igri da razumije i reaguje na osjećanja.
 
Kontrolirati impuls da otme neki predmet od drugog djeteta (npr.,
koristiti prikladne riječi umjesto udaranja).
 
Možete podržati svoje dijete…
Navedite emocije vašeg djeteta, vas, i drugih. Na primjer, recite:
“Izgledaš mi uplašen. Je li to tačno? Reci mi.” Razgovarajte o uzrocima
osjećaja.
 
Nacrtajte i isjecite lica koja pokazuju različita osjećanja (npr., sretno,
tužno, ljuto, uplašeno, iznenađeno, zabrinuto). Zalijepite lica na štapiće
za sladoled. Neka s tim lutkama vaše dijete odglumi razna osjećaje.
 
Pomozite djetetu da prihvati svoja negativna osjećaje kao što su
ljutnja i strah navodeći ih, diskutujući o njima sa djetetom i dajući
prikladan primjer izražavanja tih osjećanja. Utješite dijete i pokušajte da
napravite da se osjeća bolje.
 
Razgovarajte i o pozitivnim osjećanjima. Na primjer recite: “Ja sam
danas sretan(na) jer idemo u park sa bakom i djedom.”
Ukažite da je neko drugo dijete sretno ili ponosno jer je nešto postiglo,
i pokažite svom djetetu kako da reaguje. Kažite djetetu: “Bravo, Jakove!
Odličan si!”
 
Dozvolite svom djetetu da izrazi to što osjeća. Izbjegavajte da mu
kažete kako bi se trebalo osjećati.
 
Odgovorite na sreću svoga djeteta srećom, na njegovu tugu nježnošću i
na njegovu ljutinu smirenošću.
 
 
Možete podržati svoje dijete…
Pazite kako reagirate na izleve emocija svoga djeteta. Na primjer, ako
odgovorite na nastup gnjeva svoga djeteta tako da viknete na dijete
ili da ga pljesnete, vi ga podstičete da nastavi da izražava svoj vlastiti
gnjev na taj način.
 
Primijetite kako akcije vašeg djeteta utiču na druge. Razgovarajte s
njim o osjećajima drugih. Na primjer, recite: “Ona je tužna jer si ti uzeo
posljednji kolačić a ona nije dobila nijedan. Možeš li smisliti neki način da
se ona osjeća bolje?”
 
Tijekom dana, dajte mu kompliment kada vidite da pomaže drugima.
Objasnite mu kako su njegove akcije pomogle drugima.
 
Igrajte igre pretvaranja “tobože” sa djetetom. Podstičite ga da koristi
svoju maštu, time što ćete vi koristiti svoju.
 
Omogućite puno rekvizita za igre pretvaranja (npr. kao da ste u
trgovini, kod doktora, u vrtiću, kući, restoranu, vatrogasnoj ili
policijskoj stanici).
 
 
Čvrsto podsjetite dijete da je pravilo “nema udaranja” i da koristi svoje
riječi. Dajte mu kompliment kada primijetite da traži igračku umjesto da
je zgrabi.
 
Učite ga igre koje podstiču kontrolu impulsivnosti kod vašeg djeteta,
kao što su... Hoda maca oko tebe....
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina