Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Seksualnost i zakon
U mnogim zemljama, legalna dozvoljena dob za stupanje u homoseksualne i heteroseksualne odnose je 16 godina, no to varira od države do države. Sadašnja dobna granica za legalni spolni odnos jedna je od nižih u svijetu i kažnjava se s minimalno jednom i maksimalno osam godina zatvora. Povećanjem te granice seksualni odnos maloljetnika starosti do 16 godina postao bi kažnjivo djelo, čak i da je dijete pristalo na to. Minimalna dobna granica u kojoj osoba može stupiti u brak u Hrvatskoj iznosi 16 godina pa Jelavić smatra da bi se pomicanjem dobne granice za legalni seksualni odnos te dvije odredbe mogle povezati.
Ako dječak ili muškarac ima spolne odnose da djevojkom mlađom od 16 godina, to se smatra kaznenim djelom, iako je ona možda dala svoj pristanak. No djevojke ne mogu biti kažnjeno gonjene za taj čin. Žena koja ima spolne odnose sa dječakom mlađim od 16 godina također može biti optužena za kazneno djelo. Sud neće prihvatiti obranu koja tvrdi da je ''ona to htjela''. Dozvoljena dob za ulazak u spolne odnose kod muških homoseksualaca je 18 godina, uz obostrani pristanak i u privatnosti bez prisustva treće osobe.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina