Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Zajednički objed - obiteljska svečanost
Zajednički objed, druženje za vrijeme obiteljskoga okupljanja za stolom izravno utječe na kasnije mentalno zdravlje djece, osjećaj stabilnosti.
Kako uživati u obiteljskom objedu?
 
IMAJTE NA UMU DA AKO STE PREZAPOSLENI ZA IMATI OBITELJSKI OBJED DA STE MOŽDA PREZAPOSLENI.
Predvidite unaprijed vrijeme za objed. Neka se svi ukućani dogovore koje je to zajedničko vrijeme koje možete odvojiti.
 
JEDITE ZAJEDNIČKI OBROK BEZ GLEDANJA TELEVIZIJE.
Televizija ometa komunikaciju za stolom.
 
JEDITE JEDNOSTAVNU I RAZNOVRSNU HRANU. Nije nužno spravljati složena jela kao razlog za zajedničko blagovanje. Važno je stvoriti pozitivnu  naviku zajedničkoga okupljanja.

ZA STOLOM OGRANIČITE RASPRAVE OKO NEKIH TEMA. Naime,  ima tema koje pojedine članove mogu uznemiriti. Nastojte vodite ugodne I smirujuće razgovore, ne preduge.

UKLJUČITE SVE ČLANOVE OBITELJI U PRIPREMU OBJEDA. Nabavka namirnica, preprema jela, postavljanje stola; sve su to zajedničke aktivnosti  koje povezuju članove obitelji u kvalitetnoj komunikaciji. Za spravljanje rođendanskih jela ili blagdanskog stola svatko može pokazati svoju kreativnost I dobru volju.

UKLJUČITE LAGANU, NENAMETLJIVU GLAZBU.U posebnim prilikama možete upaliti svijeće, ukrasiti stol cvijećem… kako bi vaša zajednička svečanost blagovanja bila još svečanija.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina