Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Zakonik, Crta (lenta) vremena, Perzija, Stanica, Računalo, Kompas, Plašt, Rimska republika, Sumračnica, Oblik zemlje, Jugo, Riječni (fluvijalni) reljef, Vrijeme, Krunidba, Mitologija, Kmet, Sige, Barbari, Prozirnost, Komunizam, Plebejci, Imperijalizam, Svemir, Mezopotamija, Povijesni izvori, Križarski ratovi, Temperatura, Ekvator, Bizant, Mjesec, Diktator, Polovi, Krapinski pračovjek, Meridijani i paralele, Mjesno i pojasno (zonsko) vrijeme, Termometar, Sparta, Rimska vojska, Prvi svjetski rat, Aerobni organizmi,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Futurizam
Futurizam je kulturni pokret nastao početkom 20. st. u Italiji, a stekao je poklonike i u drugim zemljama, naročito u Rusiji.

Svoje područje interesa i djelovanja futuristi nisu ograničili samo na književnost, slikarstvo i kiparstvo, nego su istraživali i druge vidove umjetnosti, kazalište, muziku, arhitekturu, ples, fotografiju, film, čak i gastronomiju, a domišljali su se i posve novima: godine 1921. objavljen je Manifest taktilizma, umjetnosti opipa.

Ideolog pokreta bio je Filippo Tommaso Marinetti. On je 1909. u francuskom dnevniku Le figaro objavio Manifest futurizma, koji proklamira načela futurizma: gnušanje spram prošlosti, naročito spram tradicionalne umjetnosti, te veličanje ljubavi prema brzini, tehnologiji, nasilju. Automobil, avion, industrijski grad postali su novi mitski toposi, jer su predstavljali trijumf tehnologije, čovjekova čeda, nad prirodom.

Marinettijeva polemičnost brzo je privukla Umberta Boccionija, Carla Carrà i Luigija Russola, mlade, ali već afirmirane slikare koji su htjeli proširiti te ideje na figurativne umjetnosti. Započela je prva faza futurizma. U godinama koje slijede, futurizam se sve jasnije profilirao, naročito u svojoj razlici spram kubizma. Također se profiliraju, i mijenjaju, i interesi i izričaji njegovih predstavnika: Severini naginje apstrakciji, Boccioni se približava simbolizmu, Russolo se posvećuje muzici.
Funk Art
Funk odnosno funky je ritam, u kojem ima veliko značenje sinkopa. Pojavio se krajem šestdesetih godina - izvođači kao James Brown i Funkadelic su bili pioniri funky žanra. Veliku ulogu igra bas gitara, koja svira jako komplicirane glazbene linije - dok gitara svira samo oštar ritam.
 
Zbog tog zaraznog ritma funky je postao i kamen temeljac disco glazbe, koja se pojavila nekoliko godina kasnije. Na početku su funky svirali crnci, a kasnije u osamdesetim godinama nastao je novi pravac funk rock i pojavile su se grupe poput Red Hot Chili Peppers i Jane's Addiction.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

Vladimir Nazor
"Halugica"
Vesna Parun
"Hoću ljutić, neću mak"
Vesna Parun
"Miki Trasi i primadona"
Sretna knjiga - Internet trgovina
Art Insight
Art Insight vam pruža dublji uvid u sebe kroz susret s umjetnikom u vama.