Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Anaerobni organizmi, Glagoljaštvo, Heleni (Grci), Drugi svjetski rat, Delta, Stanica, Jame, Holokaust, Dualizam, Pismo, Plima i oseka, Sige, Bizant, Karolinzi, Arhiva, Jugo, Religija, Ustav, Reljef, Aerobni organizmi, Padaline, Unitarijanizam, Polovi, Računalo, Mitologija, Grčki gradovi, Kolonizacija, Grčka mitologija, Kora, Riječni (fluvijalni) reljef, Rimsko graditeljstvo, Koncentracijski logor, Sila teža, Škrapa, Predromanika, Legenda, Mezopotamija, Župan, županije, Konzul, Faraon,
Vrati me korak natragZvrkov portal - početna stranica
Glazbena kultura
Bob Dylan
(1941-)
Datum rođenja: 24 svibanj
mjesto rođenja: Duluth, Minnesota
Mnoge njegove pjesme postale su himne pokreta i antiratnih demonstracija.
Bob Dylan (rođen kao Robert Allen Zimmerman) je američki pjevač-tekstopisac, muzičar i poeta koji je imao veliki utjecaj na muziku tijekom pet desetljeća.
Rolling Stone Magazine rangirao je ovog člana Rock and Roll Hall of Fame (Rock & Roll Dvorane slavnih) drugog na njihovoj listi «Najvećih umjetnika svih vremena», a Time magazine ga je uključio na listu 100 najutjecajnijih osoba dvadesetog stoljeća. Iako je najpoznatiji po svojoj muzici šezdesetih godina, ipak je trajno ostao muzička zvijezda vodilja. Njegov album iz 2006 godine «Moderna vremena» desegao je prvo mjesto na američkoj listi albuma, te je on tako postao najstarija osoba (65 godina) kojoj je to pošlo za rukom. Bob Dylan aktivan je u puno društevnih pitanja. Tijekom pokreta za ljudska prava 1960-tih često je nastupao zajednosa Joan Baez na mirovnim protestima, a učestvovao je i u prikupljanju sredstava za izgladnjele u Africi u projektu "We Are the World" (Mi smo svijet) , te na Live Aid koncertu 1985. godine.
 
 
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

 
Sretna knjiga - Internet trgovina