Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Arhiv, Holokaust, Polja u kršu, Demos, Mjesec, Gotika, Anaerobni organizmi, Seoba naroda, Knjižnica, Romanika, Metalno doba, Imperijalizam, Socijalizam, Feudalizam, Perzija, Katakombe, Obalni reljef, Križarski ratovi, Rimski gradovi, Krapinski pračovjek, Arhiva, Prvi svjetski rat, Klasicizam, Kršćanski simboli, Civilizacija, Obitelj, Pismo, Hramovi, Knez, Ustav, Religija, Feudalna davanja, Diktator, Geološka doba, Špilja, Benediktinci, Rimsko carstvo, Datumska granica, Heleni (Grci), Oceani,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Balans
Ravnoteža (balans) - Matematički rečeno, ravnoteža označava jednak (uravnotežen) odnos lijeve i desne strane znaka jednakosti. Vidimo da količina brojeva s lijeve i s desne strane nije jednaka, ali odnosi su zadržani.Prema količinama vrijednosti s obje strane ravnotežu dijelimo na: 1) simetričnu ravnotežu, 2) asimetričnu ravnotežu. U likovnom izražavanju poznajemo još i  3) optičku ravnotežu. Simetrična ravnoteža: Simetriju poznajemo iz geometrije.
 
Za simetriju su nam potrebna najmanje dva oblika koji zadržavaju udaljenosti među točkama.. Ako kao primjer uzmemo dva geometrijska lika, trokuta, vidimo da su moguće tri vrste simetrične ravnoteže, ovisno kako preslikavamo lik s jedne strane na drugu: a) zrcalna simetrija, b) translacija, c) rotacija. Simetrične kompozicije djeluju statično, smireno i dostojanstveno. Asimetrična ravnoteža : Asimetrija nastaje upotrebom elemenata nejednake veličine i težine.
 
Optička ravnoteža: Optička se ravnoteža može gledati samo vizualno, ne i matematički ili fizikalno. Određena je psihološkim dojmovima koje stvara djelovanje pojedinih likovnih elemenata, ovisno o obliku, boji i njihovom mjestu na plohi.
Balustrada
Balustrada – ograda, gdje je gornji i donji dio spojen nizom stupova (balustera), obično se nalazi na ogradama balkona, terasa ili stepenica.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

Vladimir Nazor
"Halugica"
Vesna Parun
"Hoću ljutić, neću mak"
Vesna Parun
"Miki Trasi i primadona"
Sretna knjiga - Internet trgovina
Art Insight
Art Insight vam pruža dublji uvid u sebe kroz susret s umjetnikom u vama.