Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Klasicizam, Špilja, Faraon, Barbari, Holokaust, Kralj, Perzija, Kora, Religija, Heleni (Grci), Kršćanstvo, Crta (lenta) vremena, Bizant, Jugendstil ili (Art Nouveau, Secesija, Art deco), Benediktinci, Temperatura, Muzej, Helenizam, Ponikve, Mjesno i pojasno (zonsko) vrijeme, Helenizam, Knjižnica, Pad zapadnog rimskog carstva, Škrapa, Ljudska prava, Računalo, Ban, Sparta, Gotika, Konzul, Arhiva, Stanica, Pučki tribuni, Jugo, Totalitarizam, Arhiv, Mitologija, Oceani, Republika, Bratovštine,
Vrati me korak natragZvrkov portal - početna stranica
Paralizirani zeko pomaže paraliziranoj djeci
 
 
11 000 djece s kongenitalnim poremećajima godišnje prođe proces liječenja u ALYN bolnici u Jeruzalemu.  Njima pomaže i Alyna – zečić kojega vole i mali pacijenti i roditelji i liječnici. Zečić je rođen s dvije paralizirane noge 2009 godine. Njezin je bivši vlasnik terapeut u bolnici.
Djeca lakše prihvaćaju razna pomagala i proteze kad vide da ga ima i zeko. Za tu djecu sve što im dovodi osmijeh na lice je velika radost.
Našim malim pacijentima želimo pomoći da postignu maksimalnu mobilnost, ali i da iskuse različita životna iskustva - tvrde u bolnici.
Zečić u tome pomaže!
 
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

 
Sretna knjiga - Internet trgovina