Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Imperijalizam, Seoba naroda, Delta, Estuarij, Rimska republika, Republika, Jezgra, Ban, Kameno doba, Crta (lenta) vremena, Ledenjački reljef, Ustav, Predromanika, Metalno doba, Križarski ratovi, Globus, Mezopotamija, Demos, Glagoljaštvo, Feudalizam, Pučki tribuni, Diktator, Riječni (fluvijalni) reljef, Kompas, Ljudska prava, Plašt, Gotika, Zvijezde, Rimski gradovi, Eolski reljef, Prvi svjetski rat, Obalni reljef, Barbari, Drugi svjetski rat, Suverenitet, Atena, Sige, Obitelj, Geografska karta, Oceani,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Abakus
Arhitektonski izraz za ravnu ploču koja sjedi na kapitelu klasičnog stuba te čini njegov najviši element. Uloga abakusa je da stvori veću površinu za arhitrav ili luk koji treba nositi.
Abrazivnost, abrazija, abrazivan
Abrazivnost, abrazija, abrazivan – abrazija je uklanjanje površine trljanjem ili brušenjem. Na taj način možemo oblikovati forme od krutih materijala. Abraziv je bilo koja tvar koja uklanja površinu ako abraziv trljamo o nju. Abrazivi su dostupni u više formi (oblika), uključujući praškove, papire, kotače ili diskove, četke, remene i puno drugih, a svaki ima posebnu namjenu. Brusni papir na primjer ima abrazivnu površinu kojom možemo istrošiti (otkloniti) površine ili izgladiti gruba mjesta.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

Vladimir Nazor
"Halugica"
Vesna Parun
"Hoću ljutić, neću mak"
Vesna Parun
"Miki Trasi i primadona"
Sretna knjiga - Internet trgovina
Art Insight
Art Insight vam pruža dublji uvid u sebe kroz susret s umjetnikom u vama.