BADNJAK

Badnjak - dan uoči Božića. Ime tog blagdana dolazi od opće imenice badanjak, koja znači veće drvo što gori na ognjištu i uz koje se bdije. To je najrasprostranjenije ime za taj dan u Hrvata (sjeverni Jadran, Podravina, Slavonija, Bačka, Gradišće u Austriji). Pojavljuje selu više oblika:

Bolnjak - Vrgada

Badnjik - kod Ozlja

Badnji dan - na južnom Jadranu

Bodinji don - Hvar

Vilija Božja - Istra. Ime je nastalo od latinske riječi vigilija, koja znači 'bdijenje.

 

Kako se toga dana posti odnosno trpi post, nastala su i ova imena:

Sveti post- u Međimurju kod Čakovca

Trpidan - Hrvati u Rumunjskoj

Osim toga:

Adam i Eva - neki dijelovi Slavonije

BOŽIĆ

Najprošireniji je hrvatski naziv za taj najveći kršćanski blagdan - Božić, što je po postanku umanjenica od riječi bog, dakle božić mali bog. Od različitih oblika u raznim narječjima zanimljiv je množinski Božići (Dugi otok, Gradišće): Božić se, naime slavi više dana. (Slično je u njemačkom jeziku. Množinski oblik Weihnachten - znači

doslovno 'blagi dani').

 

Druga imena za Božić (uglavnom na srednjem Jadranu) polaze od imenice porođenje, odnosno češće od njezine dijalekatne inačice porojenje. Rjeđe je ime sama riječ, a češće je uz nju neki atribut:

Porojenje -Vis, Drvenik      

Sveto porođenje - Klobuk

Sveto porojenje -Vinišća kod Trogira

Porojenje Božje

Porođenje Isukrstovo - Prvić kod Šibenika

Porojenje Gospodinovo - Vis

 

 

Mijo Lončarić