Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Prvi svjetski rat, Apostoli, Rimska vojska, Faraon, Rimski gradovi, Barbari, Mora, Moneri, Kralj, Diktator, Gotika, Zakonik, Močvare, Metalno doba, Klif, Atmosfera (zračni omotač), Križarski ratovi, Geološka doba, Personalna unija, Rimsko graditeljstvo, Olimpijske igre, Morske struje, Građa zemlje, Seoba naroda, Mjesno i pojasno (zonsko) vrijeme, Kolonizacija, Oblik zemlje, Anaerobni organizmi, Drugi svjetski rat, Rimska republika, Rimsko carstvo, Glagoljaštvo, Salinitet, Računalo, Kameno doba, Piramide, Arhiva, Kršćanstvo, Arapska kultura, Romanika,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Početno čitanje i pisanje
     Igrarije
Sirenina frizura
Cvjetna križaljka
Sportska križaljka
Cvjetna livada
Tko će kojim putem?
Kojim putem do ormara?
Crnilica - Koji se lik krije?
Početno slovo dopunjaljke - rješenje
Velika dopunjaljka
Riječi u riječima
Rebus - bus
Proljetna trka
Tko će naći izlaz iz labirinta?
Gdje su zaljubljeni parovi?
Kako čarobnjakov šešir mijenja boju?
Čovječje ne ljuti se s palačinkama
Igra travnatim riječima
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Sretna knjiga - Internet trgovina