|
|
|
|
|
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima: |
|
|
|
Feudalizam, Računalo, Piramide, Apostoli, Riječni (fluvijalni) reljef, Pučki tribuni, Ljudska prava, Unitarijanizam, Plašt, Plima i oseka, Planeti, Mjesec, Termometar, Inkvizicija, Helenizam, Legenda, Močvare, Polja u kršu, Jugo, Moneri, Helenizam, Obitelj, Atena, Knez, Kmet, Demos, Personalna unija, Arhiv, Plemić, Tlak zraka, Atmosfera (zračni omotač), Drugi svjetski rat, Barbari, Bizant, Jezgra, Rimska republika, Arhiva, Stanica, Legija, Heleni (Grci),
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Likovna kultura |
|
Stripovski lik koji se uvijek iznimno sviđao čitateljima (posebno muškim) godinama oduševljava svojom ljepotom, dosjetljivošću, hrabrošću u borbi protiv zlikovaca.
Strip-heroina – uzor čitateljicama?
Strip junaci mahom su bili – muški likovi. No, Modesty Blaise lik je koji je vrlo uspješno ostvario karizmu prave strip-junakinje dostojne najpopularnijih crtanih likova. Zašto je to uspjelo Modesty: zbog njezine ljepote, samozatajnosti, mudrosti, pomalo pritajene agresivnosti... teško je reći. No, sve što čini jako joj dobro ide. U svakom slučaju poistovjećivanje s ovim likom djevojčicama nije baš jednostavno jer osim ljepote, tu je i niz drugih osobina. Modesty je hrabra i neovisna, spretna i dosjetljiva u rješavanju najzamršenijih slučajeva.
Modesty Blaise je izmišljeni lik iz istoimenog stripa nastalog 1963. godine. Autori stripa bili su Peter O'Donnell (scenarij) i Jim Holdaway (crtež). Strip prati doživljaje Modesty Blaise, neobične mlade žene s mnoštvom talenata i kriminalnom prošlošću, te njenog vjernog prijatelja Willie Garvin-a. Strip je ekraniziran tri puta - 1966, 1982. i 2003. godine, a postoji i trinaest novela, te kolekcija kratkih priča koje su nastale1965. godine. Puno kritičara smatra rane godine stripa klasičnim primjerom avanturističkoga stripa, dok se romani smatraju klasicima avanturističkoga žanra. Godine 1945. djevojčica bez imena bježi iz zarobljeničkoga logora u Kalyros-u, u Grčkoj, ne sjećajući se svoje kratke prošlosti. Po završetku Drugog svjetskog rata, djevojčica luta Mediteranom i Arabijom, te na tim svojim lutanjima uči umjetnost preživljavanja u negostoljubivim svjetovima. Postaje dobra prijateljica s još jednim lutalicom, mađarskim znanstvenikom po imenu Lob, koji joj pruža obrazovanje i daje ime: Modesty Blaise. Modesty će kasnije preuzeti kontrolu nad kriminalnom bandom u Tangeru , te će pod imenom Mreža proširiti «vladavinu» bande na cijeli svijet.
Modesty ima muškog pomoćnika
U to vrijeme Modesty upoznaje Willie Garvin-a. Usprkos očajničkom životu koji je tada proživljavao, Modesty uviđa njegov potencijal i nudi mu posao. Inspiriran njenim povjerenjem u njega, Willie napreduje, te postaje Modesty-na desna ruka u Mreži i najvjerniji prijatelj. Njihova veza je zasnovana na uzajamnom poštovanju u zajedničkim interesima, ali nikada nisu postali ljubavnici, iz straha da će to ugroziti posebnost njihove veze. Willie je uvijek zove Princeza – i on je bio jedina osoba kojoj je Modesty dozvolila takav način obraćanja. Kada je procijenila da je prikupila dovoljno novaca, Modesty odlazi u «mirovinu», i seli se u Englesku u pratnji Willie-ja. Kako im je život bogataša bio dosadan, prihvaćaju poziv za pomoć koji im je uputio Sir Gerald Tarant, visoki dužnosnik Britanske tajne službe — gdje zapravo i počinje priča o Modesty Blaise.
Modesty i Willie – borci za pravdu
Mnoge pustolovine zasnovane na slučajevima u koje su umiješani Modesty i Willie zbog njihove suradnje s Tarant-om. Međutim, Modesty i Willie nerijetko pomažu i potpunim strancima ili se svojevoljno bore protiv ekscentričnih zlikovaca na egzotičnim lokacijama , zbog želje za izvršenjem pravde; "duhovi" iz njihove prošlosti u Mreži ih također proganjaju s vremena na vrijeme. Iako ni Modesty i Willie ne oklijevaju ubiti ako je neophodno — a u nekim prilikama preuzeli su i uloge sudije, porote i krvnika. Ipak, izbjegavaju pretjeranu silu kad god je to moguće, često se oslanjajući samo na svoje posebne vještine. U duhu drugih popularnih stripovnih i literarnih likova, Modesty i Willie nisu starili tokom desetljeća; Modesty je uvijek bila opisivana kao djevojka sa otprilike 26 godina, dok je Willie nekoliko godina stariji. Jedini izuzetak je bio u kratkoj priči iz 1996. "Cobra Trap" — zadnjoj priči o Modesty Blaise — u kojoj je radnja smještena u neodređenoj budućnosti u kojoj Modesty ima oko 40 godina, dok Willie ima oko 50.
Modesty Blaise je debitirala u londonskim večernjim novinama The Evening Standard 1963. Strip je bio objavljen u raznim drugim novinama i magazinima iz Južne Amerike, Sjedinjenih Država, Indije, Malezije, Australije i Škotske. Nakon smrti Jim Holdaway 1970. godine, strip će crtati Španjolac Romero.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Jadranka Žderić |
|
Medijska kultura djece i mladih |
Mogućnosti i ograničenja |
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn |
|
- Teorijska razmatranja
- Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
- Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
- Savjetovališta za roditelje i učitelje
- Ogledni tekstovi novinara, književnika...
Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se
sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja
stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo
pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i
slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja
učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da
proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju
same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.
Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola
nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li
društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj
prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole
u tim brzim društvenim promjenama.
Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine,
televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te
komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj
otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima
poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu
zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.
[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i
razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na
razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih
pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije
upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren
njihovoj dobi, i djeci.
Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o
medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego
smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se
krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno
odgovornoj praksi. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|