Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Arhiva, Prvi svjetski rat, Kralj, Svemir, Socijalizam, Kompas, Moneri, Religija, Metalno doba, Arapska kultura, Ekvator, Proročište, Seoba naroda, Močvare, Helenizam, Heleni (Grci), Oceani, Bratovštine, Padaline, Škrapa, Prosvjetiteljstvo, Demos, Inkvizicija, Drugi svjetski rat, Globus, Glagoljaštvo, Ledenjački reljef, Predromanika, Povijesni izvori, Mjerilo, Hramovi, Barbari, Faraon, Povijest, Grčka mitologija, Republikanizam, Ljudska prava, Meridijani i paralele, Polovi, Mjesec,
Vrati me korak natragZvrkov portal - početna stranica
Geografija
Cloud vrata ili „Grah“ – najpopularniji motiv Chicaga
Cloud vrata ili kako ga Čikašani zovu The Bean (grah) skuptura je taletiranog britanskog umjetnika Anisha Kapoora. Teška je preko 110 tona i visoka 100 metara te duga 200 metara. Kreirana je od velikog broja čeličnih pličica koje su polirane tisućama sati. Djeca posebno uživaju u smiješnim ogledalo-efektima koje skulptura proizvodi. Zamišljena je kao velika kap tekućine. Daje snažnu refleksiju koja oduzima dah. Posebno je jaka za vedra dana. Posjetitelji mogu šetati ispod skulpture. Skulptura je postala vrlo brzo najpopularniji turistički motiv.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

 
Sretna knjiga - Internet trgovina