Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Močvare, Tlak zraka, Klif, Grčka mitologija, Salinitet, Provincija, Zvijezde, Komunizam, Delta, Glagoljaštvo, Legija, Mjesec, Polja u kršu, Križarski ratovi, Koncentracijski logor, Bura, Ledenjački reljef, Eolski reljef, Termometar, Filipike, Genocid, Olimpijske igre, Pučki tribuni, Zakonik, Arapska kultura, Romanizacija, Knjižnica, Imperijalizam, Mezopotamija, Povijesni izvori, Inkvizicija, Piramide, Benediktinci, Obalni reljef, Litosferne ploče, Pad zapadnog rimskog carstva, Hramovi, Riječni (fluvijalni) reljef, Barbari, Religija,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Medvednica više nema medvjeda
RELJEF

Medvednica je zanimljiva planina koja se sastoji od različitih slojeva (eruptivnih, škriljastih, čak i vapnenačkih stijena, dolomita). U zapadnom, pretežito vapnenas­tom, dijelu Medvednice otkriven je jedan od najrazvijenijih špiljskih sustava Veternica. Svi njegovi kanali i horizonti danas premašuju dužinu od 6 kilometara.
 
BILJNI SVIJET

Najveći dio Medvednice obrastao je šumom, što je izuzetna blagodat za stanovnike Zagreba.

U nižim i toplijim dijelovima planine prevladavaju hrast, grab i pitomi kesten. Najveće površine zauzimaju bukove šume; najprije pomiješane s navedenim vrstama, zatim samostalan bukov pojas, pa konačno pojas u kombinaciji s jelom.

Na Medvednici se javljaju, iako rijetko i u malim sastojinama, sredozemni (gospin vlasak, pucalina, jesenja šašika), alpski (alpski jaglac) i stepski (šaš crljenak) biljni elementi. Kalnička šašika je endem Medvednice. Osobit su ukras šuma proljetnice. lako se čini da su neiscrpno rasprostranjene, to je ugroženo bilje. Neke su proljetnice zakonom su zaštićene. Prekomjernim sakupljanjem pojedine vrste mogu potpuno nestati u nekom staništu; stoga pozivamo izletnike da ih - umjesto branja - crtaju, slikaju, fotografiraju...

Proljetnice su: šafran, visibaba, proljetni drijemovac, jaglac, velecvjetni kukurijek, pasji zub, šumska ciklama i druge vrste što cvatu u proljeće.
 
Vijesti

Obnovljena geološka poučna staza Miroslavec
Javna ustanova Park prirode Medvednica obnovila je geološke poučne table na stazi Miroslavec, koja se proteže od restorana Šestinski lagvić do Kraljičina zdenca. Stube i izletište Strmec obnovljeni su zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

ŽIVOTINJSKI SVIJET

Staništa na Medvednici - šume, šikare, livade, krčevine, gorski potoci i dr. - i visinska raslojenost pružaju dom raznolikoj fauni.

No, širenjem prigradskih područja Zagreba, razvojem naselja i komunikacija, ta su staništa znatno promijenjena. Mnogih vrsta što su ovdje obitavale više nema. Na Medvednici je u davnoj prošlosti obitavao medvjed. 0 tome svjedoči i ime gore - Medvednica, te potoka - Medveščak, zatim Medvedgrad i Medvedski breg kod Čučerja.

Nema više ni vukova! Godine 1883. god. ubijen je kod Stubice posljednji ris. Mnoge vrste životinja znatno su prorijeđene: kune i divlja mačka su rijetke, dok je vidra, koja je nekad nastavala potoke, nestala iz biotopa Medvednice. No, ima srna, a broj divljih svinja je u porastu.

Zaštitite Medvednicu

Životinjske vrste štite se temeljem Zakona o zaštiti prirode trajnom zaštitom na teritoriju cijele Hrvatske ili zakonom o lovstvu - lovostajem.

Zakonom je zabranjena svaka radnja kojom se zaštićenu životinjsku vrstu ometa i uznemiruje u njezinom prirodnom životu i slobodnom razvitku (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i ubijanje životinja, oštećivanje njezinih razvojnih oblika: jaja, ličinki, mladunčadi, njezinoga gnijezda, odnosno legla i obitavališta).

Zabranjeno je prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje, odnosno svako pribavljanje zaštićene životinje, kao i prepariranje zaštićene životinje ako je uhvaćena, odnosno ubijena bez prethodnoga dopuštenja Zavoda za zaštitu prirode.
 
Kulturno povijesni spomenici

Medvedgrad je bio jedan od najvećih srednjo­vjekovnih zamaka u Hrvatskoj. Podignut je sredi­nom 13. stoljeća na visini od 600 metara. 1590. godine stradao je u razornom potresu. Danas je na Medvedgradu spomen-obilježje Oltar domovine.
 
 
 
Jeste li znali...
  • da je planinar Vladimir Horvat poslije 2. svjetskoga rata u jednom krševitom predjelu Medvednice vlastoručno izgradio i isklesao 500 kamenih stepenica pa taj predjel zovu Horvatove stube?
(Arhiva časopisa Zvrk)
Ida Mati
"Glas za zemlje spas"
Jadranka Žderić
"Zemlja na dlanu"
Jadranka Žderić
"Od kuće do škole"
Sretna knjiga - Internet trgovina