Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Plašt, Župan, županije, Mora, Kameno doba, Rimski gradovi, Morske struje, Pad zapadnog rimskog carstva, Muzej, Prosvjetiteljstvo, Personalna unija, Koncentracijski logor, Helenizam, Islam, Estuarij, Mezopotamija, Katakombe, Jezgra, Sparta, Karolinzi, Arapska kultura, Delta, Meridijani i paralele, Eolski reljef, Ban, Republikanizam, Špilja, Građa zemlje, Obalni reljef, Feudalizam, Egejske civilizacije, Mjesno i pojasno (zonsko) vrijeme, Predromanika, Jugendstil ili (Art Nouveau, Secesija, Art deco), Povijesni izvori, Filipike, Ratni zločini, Olimpijske igre, Konzul, Arhiv, Anaerobni organizmi,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Sumerani
Prva visokorazvijena civilizacija nastala u četvrtom tisućljeću prije Krista na području južne Mezopotamije. Podrijetlo Sumerana nije utvrđeno, ali prevladava mišljenje da su doselili sa sjevera i pomiješali se sa zatečenim stanovništvom.
 

U drugoj polovici četvrtog tisućljeća pr. Kr. nastali su u Sumeru prvi gradovi-države. Najpoznatiji su bili Uruk, Ur, Kiš, Nipur i Lagaš. Na čelu svakog grada nalazio se vladar zvan ensi (upravljač) ili lugal (veliki čovjek). On je bio vrhovni svećenik koji je u ime zajednice komunicirao s bogovima. Središte grada bio je hramski kompleks s dominirajućom građevinom četverokutnog tlorisa ziguratom na čijem se vrhu nalazio grad posvećen glavnom gradskom božanstvu, a služio je i kao zvjezdarnica. U sumerskim gradovima-državama sve zemaljsko smatrano je vlasništvom bogova. Najviše zemlje pripadalo je vladaru, a zatim hramovima. Ostali stanovnici (seljaci, obrtnici) bili su samo korisnici zemlje. Stanovništvo se u osnovi dijelilo na vladajući sloj, u koji je uz vladara i vjerodostojnike spadalo svećenstvo i činovništvo, te na seljaštvo i obrtnike. Robova je bilo malo i potjecali su iz ratnih pohoda, a pripadali su isključivo vladaru ili hramovima. Promatranje zvijezda u Mezopotamiji je imalo veliku važnost jer se na temelju njihova kretanja određivalo vrijeme nastanka poplave. Tako je nastao i prvi kalendar kojeg su izradili sumerski svećenici, a djelio je godinu na 12 mjeseci.
 

U Sumeru su bili cijenjeni umjetnost i umjetnički radovi, a osobito su bili vrsni sumerski zlatari, keramičari i staklari. No, glavna je djelatnost u Sumeru, kao i u cijeloj Mezopotamiji, bilo ratarstvo.  Smatra se da su Sumerani prvi počeli koristiti pismo jer su najstariji poznati zapisi nađeni u Sumeru. Prvotno je sumersko pismo bilo piktografsko i ideogramsko i imalo je više od 2000 znakova. Pisalo se zašiljenom trskom na glinenim pločicama. Postupno su se linije znakova oblikovale u manje grupe utisnutih crtica s jednim zadebljanim krajem. Kako takvi znakovi nalikuju na klin, pismo je nazvano klinastim pismom.
Sretna knjiga - Internet trgovina