Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Računalo, Heleni (Grci), Prvi svjetski rat, Prosvjetiteljstvo, Muzej, Feudalizam, Krapinski pračovjek, Predromanika, Piramide, Knez, Mjesec, Atmosfera (zračni omotač), Romanizacija, Konzul, Bura, Drugi svjetski rat, Arhiv, Moneri, Vjetar, Perzija, Litosferne ploče, Plašt, Arapska kultura, Morske struje, Romanika, Župan, županije, Aerobni organizmi, Povijesni izvori, Eolski reljef, Gotika, Egejske civilizacije, Zvijezde, Koncentracijski logor, Arhiva, Barbari, Inkvizicija, Estuarij, Bizant, Civilizacija, Pad zapadnog rimskog carstva,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Početno čitanje i pisanje
     Slikopriče
Mravi u travi
Koko ima oko
Ptičica Mimi
Gdje je olovka
Što voli vrana
Mravka
Na jezeru
Obrnuta grebalica
Predvježbe za pisanje
Promatraj i čitaj
Razlike u temperaturama
Riječi oko nas
Slažemo riječi
Spajalica rečenica
Što će se dogoditi
Što pripada školi
Što radim s prijateljima
Šumi kiša
Sunčane rečenice
Tko će što reći
Tko se kako glasa
Tko se kako zove
Tko što ima i voli
Tko što radi
Tko što radi u travi
Tko što voli - Frk i Gricko
Tko što voli i tko što radi
Tko što voli u proljeće
Tražilica naziva biljaka
Vjeka
Vježba čitanja
Vježba čitanja i pisanja
Zbrkane rečenice
Sova spava
Tko i što je koje boje?
Jesen svuda oko nas
Koko ima oko
Što radim s prijateljima?
Igra
(Arhiva časopisa Zvrk)
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Sretna knjiga - Internet trgovina