Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Kora, Građa zemlje, Plemić, Anaerobni organizmi, Mitologija, Unitarijanizam, Rimska vojska, Romantizam, Rimsko carstvo, Holokaust, Rimsko graditeljstvo, Prvi svjetski rat, Pad zapadnog rimskog carstva, Bura, Bizant, Zakonik, Islam, Perzija, Dualizam, Ekvator, Knez, Metalno doba, Kompas, Senior, vazal, Bratovštine, Gotika, Tlak zraka, Atena, Religija, Mjerilo, Mjesec, Obalni reljef, Plašt, Sparta, Jame, Stanica, Sumračnica, Filipike, Klasicizam, Polja u kršu,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Populacija
Pod populacijom se u biologiji podrazumijeva grupa jedinki iste vrste koja nastanjuje određeni prostor i može se međusobno razmožavati i imati podmladak.

U prirodnim se uvjetima rijetko mogu naći jedinke koje cijeli život provode izolirano. Jedinke koje žive na istom području uspostavljaju određene međuodnose kao i odnose s okolinom. Tako čine biološki sistem koji se naziva populacija. Sve biološke vrste u prirodi postoje u obliku populacija, pri čemu je svaka vrsta predstavljena određenim brojem populacija. Tako, primjerice, jednu populaciju čine svi maslačci na jednoj livadi, divlje svinje u jednoj šumi kao i šišmiši u jednoj spilji.

Svaka je populacija živ, dinamičan sustav. Ona se neprekidno kreće, kako u prostoru, tako i u vremenu. Zato se može govoriti o dinamici populacije, pri kojoj se pod utjecajem vanjskih i unutrašnjih (unutar populacije) čimbenika mijenjaju mnoge važne osobine populacije.

Među bitne osobine populacije spadaju:
  • gustoća (veličina)
  • prostorni raspored
  • natalitet
  • mortalitet
  • dobna struktura i
  • porast ili, eventualno, smanjenje
Gustoća populacije izražava se brojem jedinki (ili njihovom biomasom) na jedinicu površine ili zapremine koju naseljavaju. Tijekom vremena, brojnost populacije se izrazito mijenja, ovisno o uvjetima u okolišu. Kad se slože određeni uvjeti, broj jedinki može narasti do ogromnih razmjera i gustoća postane populaciji nepodnošljiva, što dovodi do najezda, recimo skakavaca, gubara ili nekih vrsta leptira.

Jedinke populacije su na određeni način raspoređene u svom staništu. Taj raspored ovisi o uvjetima koji postoje u staništu.

Tako raspored jedinki u prostoru može biti:
  • neravnomjeran (slučajan)
  • ravnomjeran i
  • grupni.
Slučajni raspored postoji kada su uvjeti u staništu ujednačeno povoljni. Ravnomjerni raspored se rijetko sreće i javlja se samo ako su uvjeti u staništu ujednačeno oskudni. Kako su uvjeti u staništu rijetko ujednačeni, jedinke se u najvećem broju okupljaju na mjestima gdje su uvjeti povoljniji. Rezultat je grupni raspored koji je u prirodi najčešći.

Natalitet je povećanje broja jedinki okotom, valjenjem (ptice), klijanjem, dijeljenjem (neke vrste biljki), ili na drugi način. To je pozitivni čimbenik rasta populacije. Mogućnost stvaranja novih jedinki specifičan je za pojedinu vrstu, a ovisi i o uvjetima u okolišu. Neke vrste imaju podmladak jednom godišnje, druge više puta, a neke se razmnožavaju u povoljnim uvjetima neprekidno (bakterije).

Dobna struktura izražava brojnost pojedinih jedinki u određenom stadiju razvoja. Kada je populacija mlađa, što znači da je veći broj jedinki u mlađoj dobi, populacija raste, brojčano se povećava. Ako je omjer obrnut, veći broj jedinki je u starijoj dobi, populacija ili stagnira ili opada (negativan rast).
Sretna knjiga - Internet trgovina