Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Arapska kultura, Krunidba, Pad zapadnog rimskog carstva, Mjesec, Estuarij, Građa zemlje, Republika, Oceani, Mjerilo, Dualizam, Jugendstil ili (Art Nouveau, Secesija, Art deco), Diktator, Plebejci, Grčki gradovi, Geografska karta, Ustav, Ljudska prava, Bura, Feudalizam, Hramovi, Metalno doba, Knez, Kolonizacija, Svemir, Plemić, Koncentracijski logor, Morske struje, Vjetar, Kršćanstvo, Vrijeme, Aerobni organizmi, Plima i oseka, Civilizacija, Rimsko graditeljstvo, Totalitarizam, Moneri, Tlak zraka, Rimsko carstvo, Mitologija, Arhiva,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Kopnene vode
Već je naglašeno da kopnene vode možemo razlikovati bilo po agregatnom stanju (tekuće, kruto, plinovito) ili po mjestu gdje se nalazi (podzemne i površinske vode) ili pak na tekućice, odnosno stajaćice. Važnost kopnenih voda za održavanje života na zemlji, a posebno čovjeka je izuzetno velika.

Kako smo već vidjeli količina voda prema morskim je neznatna, ipak te vode obiluju različitim staništima tako da pridonose velikoj raznolikosti živog svijeta u njima. To je i uzrokom da se slatkovodne životinje u mnogočemu razlikuju od onih koje obitavaju morska prostranstva. Tako se slatkovodne životinje razvijaju uglavnom unutar jajne opne, gdje se nalazi velika količina hranjive tvari. Ovoj oko jajeta štiti ih od prodiranja vode. Nepovoljne uvjete preživljavaju u obliku trajnog stadija. Veli broj vrsta prilagođene su na velike klimatske varijacije.

Stajaće voede na kopnu možemo podijeliti na : lokve (plitke udubine ispunjene vodom i redovito u sušnom razdoblju presuše); močvare (osobitosti močvare su u niskom pH, niskoj koncentraciji soli i obilju dentritusa); bare (ovu vrstu kopnenih voda karekateriziraju plitkost vodene mase, razvijenost vodenog bilja jer sunčane zrake probijaju do dna); jezera (kod jezera mogu se u pravilu razlikovati dva sloja vode, gornji koji je osvijetljen – eufotički – pa je to i produktivni dio jezera – trofogeni; donji ili dublji sloj je neosvjetljen – afotički – te je on neproduktivan – trofolitički).

Tekućice ili tekuće vode također spadaju u kopnene vode. Dijele se na : izvore, potoke (to je vrsta tekućica koje imaju do 5 širina korita), rijeke (ovo su tekućice čije korito ima širinu veću od 5 metara). Tekućice imaju neke karakteristike koje ih razlikujuod drugih kopnenih voda. Tako kod tekućica ne postoji vertikalna stratifikacija temperature, otopljenog kisika i ugljičnog dioksida nego postoji longitudinalni gradient. To se naravno odražava na živi svijet u tekućicama pošto su to važni parametri za rasprostranjenost biljaka i životinja. Imajući u vidu spomenute parametre (temperatura, količinu kisika i ugljičnog dioksida) kod tekućica može se razlikovati: gornji, srednji i donji tok. Za gornji tok karakteristična je niska temperatura i viskoka koncentracija kisika. Za srednji tok značajna je manja količina kisika, više ugljičnog dioksida i veće kolebanje temperature. U donjem toku postoji veliko kolebanje temperature, kisika i ugljičnog dioksida. Općenito se može reći da u tekućicama, zbog brzine vode, postoje životinje koje su razvile posebne prilagodbe za takvo stanište te posjeduju razna pomagala koja im omogućuju stabilnost u odnosu na medij.

Treba na ovom mjestu spomenuti i bočate vode, koje su karakteristične po velikom kolebanju temeperature i slanosti. Nalaze se u području ušća rijeka u more. To specifično životno područje nastavaju ribe: iverak (Pleuronectes flesus luscus), cipal (Mugil i Liza), lubin (Dicentrarchus labrax), jegulja (Anguilla).

Fizikalna i kemijska svojstva vode

Molekula vode ima posebna fizikalna i kemijska svojstva koja ne nalazimo kod drugih lajih molekula poput amonijaka, ugljičnog dioksida i vodika. Voda je na našem planetu najvećim dijelom prisutna u tekućem stanju, dok su druge teže molekule u plinovitom stanju (npr. kisik, dušik, ugljični dioksid). Također posebna svojstva molekule vode vidljiva su i u temperaturi ključanja (373 K). U usporedbi s metanom koji ima sličnu molekularnu težinu u tom je bitna razlika. Tako metan točku ledišta ima na 89 K a točku vrelišta na 112 K. Pače tvari koje imaju osjetno veću molekularnu težinu od vode imaju nižu točku ledišta i veću točku vrelišta.
 
Važno je spomenuti i još jedno svojstvo vode, a koje je u suprotnosti s očekivanim. Naime, većina tvari kod ledenja postaju gušće, odnosno teže. Voda u stanju leda postaje lakša i led odlazi na površinu vode. Ovo svojstvo vode posebno je važno na život u vodi. U slučaju da je ledena faza vode teža od tekuće faze tada bi život u vodi bio ugrožen. Ovako u donjim dijelovima vodene mase život se odvija dok voda na površini može biti pokrivena ledom.

Još jedna izuzetno važna značajka vode je da je ona vrlo dobro otapalo. Voda je zasigurno najbolje i najuniverzalnije otapalo. Naravno da ovo svojstvo vode ima veliku važnost za žive organizme jer tvari toplive u vodi mogu doprijeti do svakog dijela organizma. Na taj način organizam odstranjiva i štetne tvari. Budući da je voda za većinu tvari dobro otapalo nije začuđujuće da je 80 elemenata otopleno u morskoj vodi, barem u tragovima, od 92 koliko ih je danas poznato na našem planetu. Možda se još neki od elemenata prisutnih na Zemlji nalazi otopljen i u morskoj vodi a koje do sada znanstvenici nisu registrirali.

Navedena svojstva vode temelje se na građi njene molekule. Kaže se da je molekula vode dipol, što znači da električni naboji nisu ravnomjerno raspoređeni po cijeloj molekuli. Oko kisikova atoma nalazi se negativan naboj, a oko vodikovih leži pozitivan naboj. Dakle jedna strana molekule vode nosi negativan naboj, a druga pozitivan. Ta je molekula strogo električno polarizirana i toj činjenici svakako treba pripisati tako osebujna svojstva vode.

Živi svijet u morskoj vodi razlikuje se od onog u slatkoj. Naravno da na to utječe sastav dvaju medija. Koncentracija pojedinih elemenata u morskoj vodi različit je od onog u kopnenoj vodi.

I na kraju ovog prikaza o svojstvima vode možemo zaključiti da je građa molekule vode takva da omogućuje opstanak života kakav mi danas poznajemo. Znanstvenici su uvjerenja da je život nastao u vodi i to morskoj. Tek tijekom evolucije, kroz milijune godina, život je prešao i na kopno. Međutim, nastanak života obavijen je velom tajne. Znanost, ma koliko napredovala, u ovom području ostat će nedostatna za sigurne spoznaje i valjane zaključke. Nije riječ samo o velikim vremenskim razmacima nego još više o nemogućnosti da spoznamo i pokažemo uvjete koji su vladali pri nastanku života. I naravno ponavlja se vječno pitanje: odakle život i kamo smjera današnji razvoj.
 
Danas se za nas, a posebno za buduće generacije, postavlja i drugo pitanje: kako raspolagati vodom da ona i dalje bude nositeljica života, a ne medij u kojem će život postati nemoguć? Onečišćujući vodu mi danas neposredno ugrožavamo živi svijet, pa i vlastitu egzistenciju.
Sretna knjiga - Internet trgovina