Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Litosferne ploče, Grčki gradovi, Salinitet, Rimsko carstvo, Kompas, Mezopotamija, Plima i oseka, Senior, vazal, Ratni zločini, Vrijeme, Temperatura, Romantizam, Apostoli, Oceani, Gotika, Jezgra, Riječni (fluvijalni) reljef, Pismo, Konzul, Plebejci, Kora, Krapinski pračovjek, Jame, Perzija, Olimpijske igre, Hramovi, Reljef, Romanizacija, Geološka doba, Barbari, Republika, Škrapa, Mjerilo, Plemić, Egejske civilizacije, Estuarij, Pad zapadnog rimskog carstva, Polovi, Planeti, Metalno doba,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Vrste sustava

Sustav je dio prostora, kontinuirano ispunjen materijom, koji je odabran za promatranje.

Sustavi se mogu klasificirati na razne načine. Prema vrsti tvari razlikujemo: kemijske elemente i kemijske spojeve, a mogu postojati ili kao čiste tvari ili kao smjese. Prema agregatnom stanju razlikujemo tvari kao:

  • krute - oblik i volumen su postojani; malo se mijenjaju i pri djelovanju značajnih sila,
  • kapljevite (spadaju u tekućine ili fluide) - lako mijenjaju oblik, a volumen je postojan,
  • plinovite (spadaju u tekućine ili fluide) - lako mijenjaju i oblik i volumen,
  • (plazma, tj. ionizirani plin, smatra se također oblikom agregatnog stanja).

Prema kemijskom sastavu ili agregatnom stanju sustavi mogu biti homogen (istovrsni) ili heterogeni (različiti).

Prema svojstvima razvrstavamo sustave u izotropne, ako imaju jednaka svojstva u svim materijalnim točkama, ili neizotropne.

Prema modelu ponašanja (teorijska podjela radi lakšeg proračuna) razvrstavamo tvari na:

  • idealne tvari; pojave na nivou molekularne strukture nemaju utjecaja na makroskopska svojstva,
  • realne tvari. 

Granica sustava može se postaviti tako da obuhvaća sve sudionike procesa (slika 1a), ili tako da obuhvaćaju samo onu materiju za čije smo promjene stanja posebno zainteresirani (slika 1b). Nije nužno poznavati identitet i svojstva materije izvan sustava, ako su nam poznati efekti njene energijske interakcije, npr. toplinske ili mehaničke, sa sustavom. Često se materija izvan sustava smatra okolišem (okolinom), koja nije nužno u interakciji sa sustavom.

Granice sustava mogu za masu (odnosno tok mase) biti nepropusne (zatvorene) ili propusne (otvorene), a za energijsku interakciju izolirane ili neizolirane. Pored toga, one mogu obuhvaćati stalni ili promjenljivi volumen.  


 Slika 1a. Potpuno izoliran zatvoreni sustav
 
Slika 1b.  Neizoliran zatvoreni sustav
 
Zatvoreni sustav podrazumijeva skup materijalnih sudionika uvijek istog identiteta, tj. kroz granice sustava nema protoka mase, ms = konst., (kg). Sva ostala svojstva, uključujući i volumen, mogu se mijenjati tijekom procesa. Za nastanak procesa nužna su najmanje dva materijalna sudionika različitog energetskog stanja, npr. sustav i okolina, koji izmjenjuju toplinu Q (J) i mehanički rad W (J). Ovakav tip sustava koristi se u klasičnoj termodinamici.
 
Slika 2a.  Zatvoreni sustav
 
Slika 2b.  Otvoreni sustav
 
Otvoreni sustav. Kontinuirani tehnički procesi odvijaju se u uvjetima stalne neravnoteže između sudionika sustava, ili sustava i okoline. Otvoreni sustav se definira kao fiksni dio prostora, kontrolni volumen 
Ovakav tip sustava uobičajen je u tehničkoj termodinamici kada se promatra promjena stanja radnog medija koji struji kroz neki tehnički uređaj. 
 
Potpuno izolirani sustav. Kroz granice sustava nema nikakve energijske interakcije s okolišem: Izmjena topline i/ili rada odvija se između sudionika sustava, pa sustav ne može imati manje od dva sudionika. 

Djelomično izolirani sustavi su: toplinski izoliran sustav  i mehanički izoliran sustav
Sretna knjiga - Internet trgovina