|
|
|
|
|
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima: |
|
|
|
Meridijani i paralele, Dualizam, Karolinzi, Plašt, Holokaust, Prosvjetiteljstvo, Aerobni organizmi, Imperijalizam, Kršćanstvo, Krunidba, Konzul, Knjižnica, Inkvizicija, Atmosfera (zračni omotač), Moneri, Vjetar, Mjesno i pojasno (zonsko) vrijeme, Datumska granica, Senior, vazal, Grčka mitologija, Socijalizam, Sumračnica, Provincija, Zakonik, Rimski gradovi, Drugi svjetski rat, Litosferne ploče, Eolski reljef, Glagoljaštvo, Anaerobni organizmi, Estuarij, Metalno doba, Špilja, Bura, Plebejci, Senat, Islam, Termometar, Delta, Škrapa,
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bogatim rječnik |
|
Isto zvuči, al ne znači |
|
|
|
čep |
|
ono čime se zatvaraju boce, posuđe ili što drugo ima kružni otvor jedno od dodatnih izbočenja na potplatu kopačke sa svrhom da spriječi klizanje nogometaša na travi |
|
crijevo |
|
dio probavnog sustava između želuca i čmara, dug, rastezljiv dio probavnog sustava u čovjeka i u životinja
gibak, savitljiv šupalj predmet kroz koji se provodi tekućina ili plin, obično od gume |
|
ćuba |
|
ćuperak od perja na glavi nekih ptica (kukma)
dio kose nadignut ili začešljan da se izrazito izdiže
|
|
crnčić |
|
crnac (mali crnac)
tradicionalani primorski nakit u obliku crnčeve glave izrađen u crnom poludragulju kao naušnice |
|
časnik |
|
onaj koji ima visoku i ujedno počasnu službu
oficir u trgovačkoj mornarici |
|
čačkalica |
|
tanki drveni štapić za uklanjanje ostataka hrane između zuba
vrlo mršava osoba
|
|
ćuk |
|
manja noćna grabljivica iz porodice sova
priglup čovjek |
|
cvjećar |
|
onaj koji uzgaja cvijeće koji se bavi cvjećarstvom kao zanimanjem
onaj koji prodaje cvijeće |
|
ćud |
|
ukupnost temperamenta, karaktera i nagona (o čovjeku i životinji)
promjenjiva narav, hirovitost |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Jadranka Žderić |
|
Medijska kultura djece i mladih |
Mogućnosti i ograničenja |
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn |
|
- Teorijska razmatranja
- Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
- Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
- Savjetovališta za roditelje i učitelje
- Ogledni tekstovi novinara, književnika...
Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se
sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja
stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo
pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i
slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja
učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da
proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju
same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.
Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola
nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li
društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj
prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole
u tim brzim društvenim promjenama.
Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine,
televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te
komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj
otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima
poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu
zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.
[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i
razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na
razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih
pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije
upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren
njihovoj dobi, i djeci.
Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o
medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego
smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se
krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno
odgovornoj praksi. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|