Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Župan, županije, Religija, Morske struje, Kršćanski simboli, Litosferne ploče, Polovi, Olimpijske igre, Konzul, Knjižnica, Globus, Personalna unija, Povijest, Imperijalizam, Crta (lenta) vremena, Helenizam, Faraon, Stanica, Ledenjački reljef, Padaline, Senat, Plemić, Suverenitet, Geografska karta, Ratni zločini, Krunidba, Škrapa, Mezopotamija, Unitarijanizam, Barbari, Prvi svjetski rat, Muzej, Benediktinci, Proročište, Hramovi, Anaerobni organizmi, Arhiv, Datumska granica, Mora, Genocid, Helenizam,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Velebit - planina s dva lica
A svaka planina krije u sebi mnoge biljne i životinjske vrste te najrazličitije oblike tla, stijena i klanaca. 
 
ODAKLE DOLAZI OPASNOST

Iako imamo puno planinarskih društava, još uvijek malo ljudi posjećuje naše planine. To su uglavnom ljubitelji prirode koji ne onečišćuju okolinu pa je i ne ugrožavaju. Opasnost dolazi sa drugih strana: iz atmosfere, s kiselim kišama, od nekontrolirana krčenja šuma. Kisele kiše unose u tlo štetne tvari, a krčenje utječe na smanjivanje biološkog bogatstva, jer ne nestaju samo šume nego su ugrožene i životinje koje u njima žive.
 
SIMBOL HRVATSKIH PLANINA 

Po prirodnim obilježjima među hrvatskim se planinama ističe Velebit, iako mu visine nisu alpske, njegov položaj na razmeđi unutrašnjosti i primorja čini ga po mnogočemu posebnim: klimi, vegetaciji, oblicima stijena i dr. A kako je on i naša najduža planina, u svijesti naroda postao je dijelom hrvatskog identiteta i simbol.
 
ROŽANSKI I HAJDUČKI KUKOVI

Za Velebit se kaže da je planina s dva lica: istočnu, ličku, stranu gotovo u cijelosti prekriva šuma, a zapadna, primorska, gola je i kamenita. Ali Velebit ima i treće lice. To je njegov vršni dio, pojas koji ne pripada ni istočnoj ni zapadnoj strani. On nije širok, ali sadrži neizmjerno bogatstvo krških reljefnih oblika: od neobično oblikovanih stijena do dubokih vrtača, jama i zaravni. A između bijelih stijena provlače se dijelovi tamnih šuma i zelenih travnjaka, stvarajući slikovite predjele. Najveličanstvenije skupine stijena Rožanski su i Hajdučki kukovi na sjevernom Velebitu. Neke od stijena u njima visoke su i po 200 metara- A zašto se zovu kukovi? Kuk je, naime, (osim što je zglob u tijelu) stijena u obliku stošca kojoj je vrh zaobljen. Speleolozi* pak tvrde da je i velebitsko podzemlje, iako tek manjim dijelom istraženo, jednako zanimljivo.

VELEBITSKA DEGENIJA 

Raznolikost klimatskih uvjeta i staništa omogućuje i raznolikost biljnog svijeta. Na primorskoj, toplijoj, strani rastu mediteranske vrste, na ličkoj srednjoeuropske, a u vršnom pojasu planinsko- alpske. No na Velebitu rastu i brojne endemske vrste*. 

Najpoznatija je degenija. Na ovoj jedinstvenoj planini možete vidjeti i više vrsta orlova, bjeloglavog supa, medvjeda, vuka, divlju mačku, vrste koje su u drugim krajevima rijetke. Zbog svega toga Velebit jer proglašen parkom prirode, a Rožanski i Hajdučki kukovi strogim rezervatom. Koliko je jedinstven, pokazuje i odluka UNESCO-a*, kojom je 1977. g. proglašen svjetskim rezervatom biosfere (biosfera = životni prostor).
 
PREMUŽIĆEVA STAZA

Na južnom Velebitu nalazi se Nacionalni park Paklenica i Cerovačke pećine, a na Zavižanu (sjeverni dio) Velebitski botanički vrt. Iskorištavanje šuma danas je jedina važnija gospodarska djelatnost, zbog čega je probijeno oko 500 kilometara šumskih cesta. One su neravnomjerno raspoređene, a njihovo stanje (upotrebljivost) ovisi o rasporedu šumskih radova. Zato sjevernom stranom prolazi znamenita Premužićeva staza*, pješačka staza građena od 1930. do 1933. godine za potrebe planinara i izletnika. S nje se pruža očaravajući pogled na more, a prolazi i kroz Rožanske kukove. Ta staza omogućuje da se doživi snaga, veličina i ljepota ove planine. Proći njome jedinstven je doživljaj.
 
* Speleolozi - ljudi koji istražuju spilje.
* Endemske vrste - biljne vrste koje rastu samo na određenom
* Premužićeva staza - staza koju je projektirao šumarski inženjer Ante Premužić.
* UNESCO - organizacija Ujedinjenih naroda za kulturu i znanost
 
(Arhiva časopisa Zvrk)
 
Ida Mati
"Glas za zemlje spas"
Jadranka Žderić
"Zemlja na dlanu"
Jadranka Žderić
"Od kuće do škole"
Sretna knjiga - Internet trgovina