Naslovnica
Vrati me korak natragKreativni učitelj - početna stranica
Bio jednom jedan...
AUTORICA:   Debra Toennis, Park School, Weiser, Idaho
 
RAZREDNI STUPANJ/PREDMET:  Viši razredi osnovne/niži razredi srednje škole,  jezične vještine
 
PREGLED:
  Svi smo upoznati s „okidačima priče” kojima se započinje neka ideja od koje slijedi izlaganje.
Ova varijanta zahtijeva od učenika da „razmišlja unazad”; da rekonstruira nedostajuće elemente neke priče tako da imaju smisla, ili da „se uklapaju” u date elemente priče.
Sami učenici će prosuditi rezultate, odrediti čije su pripovijetke potpunije, zanimljivije, maštovitije, te će (najbolje što umiju) pridodati poznate činjenice.
 
SVRHA:  Ova aktivnost pismenog izražavanja rabi strukturu bajke za prikaz svih elemenata kratke priče.
 
CILJEVI: 
Učenici će moći:
  1. Napisati uvod i zaključak neke bajke.
  2. Utvrditi sastojke neophodne za cjelovitu priču.
  3. Znati se služiti indicijama iz konteksta kako bi utvrdili što se u priči događa prije, a što kasnije.
  4. Proširiti neki lik na osnovu ograničenih podataka.
  5. Razviti maštu i ideje.
SREDSTVA:  Bajka, papir, olovka, umjetnički pribor.
Da bi se postigli najbolji rezultati, uzmite neku „manje poznatu” bajku.
 
AKTIVNOSTI I POSTUPCI:

1.  Ponovite osnovnu strukturu bajke:  Uvod
     (mjesto radnje i likovi), razvoj zapleta,
     zaplet, vrhunac, razrješenje.
2.  Pročitajte „srednje ” odlomke iz neke bajke. Zadajte učenicima da napišu što se dogodilo prije i nakon tih odlomaka.
3.  Potaknite učenike da ilustriraju svoje priče.
4.  Priče učenika pročitajte naglas pred cijelim razredom.
5.  Pročitajte pravu bajku, cijelu, od početka do kraja.
 
SAŽETAK:
Odličan način podučavanja strukture priče je izraditi grafikon „tijeka priče”, navodeći elemente redom. Zabavno je pogledati „Malu sirenu”, a zatim utvrditi elemente priče.
Moguće je proširiti tu aktivnost korištenjem različitih žanrova (znanstvene fantastike, krimića, humoreski, itd....).
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Goran Marjanović
Goran i gosti
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina