|
|
|
|
|
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima: |
|
|
|
Bratovštine, Krunidba, Olimpijske igre, Ledenjački reljef, Mitologija, Ljudska prava, Kršćanski simboli, Kompas, Delta, Filipike, Jame, Grčki gradovi, Drugi svjetski rat, Plemić, Prozirnost, Arapska kultura, Konzul, Aerobni organizmi, Republikanizam, Kameno doba, Polja u kršu, Globus, Zvijezde, Meridijani i paralele, Svemir, Estuarij, Klif, Hramovi, Kršćanstvo, Holokaust, Sige, Župan, županije, Mjerilo, Škrapa, Planeti, Barbari, Litosferne ploče, Feudalizam, Povijest, Seoba naroda,
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Božićni dani |
|
BADNJAK
Badnjak - dan uoči Božića. Ime tog blagdana dolazi od opće imenice badanjak, koja znači veće drvo što gori na ognjištu i uz koje se bdije. To je najrasprostranjenije ime za taj dan u Hrvata (sjeverni Jadran, Podravina, Slavonija, Bačka, Gradišće u Austriji). Pojavljuje selu više oblika:
Bolnjak - Vrgada
Badnjik - kod Ozlja
Badnji dan - na južnom Jadranu
Bodinji don - Hvar
Vilija Božja - Istra. Ime je nastalo od latinske riječi vigilija, koja znači 'bdijenje.
Kako se toga dana posti odnosno trpi post, nastala su i ova imena:
Sveti post- u Međimurju kod Čakovca
Trpidan - Hrvati u Rumunjskoj
Osim toga:
Adam i Eva - neki dijelovi Slavonije
BOŽIĆ
Najprošireniji je hrvatski naziv za taj najveći kršćanski blagdan - Božić, što je po postanku umanjenica od riječi bog, dakle božić mali bog. Od različitih oblika u raznim narječjima zanimljiv je množinski Božići (Dugi otok, Gradišće): Božić se, naime slavi više dana. (Slično je u njemačkom jeziku. Množinski oblik Weihnachten - znači doslovno 'blagi dani').
Druga imena za Božić (uglavnom na srednjem Jadranu) polaze od imenice porođenje, odnosno češće od njezine dijalekatne inačice porojenje. Rjeđe je ime sama riječ, a češće je uz nju neki atribut:
Porojenje - Vis, Drvenik
Sveto porođenje - Klobuk
Sveto porojenje -Vinišća kod Trogira
Porojenje Božje
Porođenje Isukrstovo - Prvić kod Šibenika
Porojenje Gospodinovo - Vis
Mijo Lončarić
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|