Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Crta (lenta) vremena, Meridijani i paralele, Civilizacija, Atmosfera (zračni omotač), Zvijezde, Gotika, Metalno doba, Knjižnica, Konzul, Legija, Jezgra, Anaerobni organizmi, Olimpijske igre, Arhiva, Grčki gradovi, Suverenitet, Računalo, Senat, Heleni (Grci), Imperijalizam, Klasicizam, Delta, Pad zapadnog rimskog carstva, Mjesec, Glagoljaštvo, Mora, Mitologija, Salinitet, Rimski gradovi, Rimska vojska, Rimsko graditeljstvo, Vjetar, Drugi svjetski rat, Klif, Aerobni organizmi, Močvare, Republikanizam, Obalni reljef, Reljef, Škrapa,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Vegetarijanstvo
Životinje su živa bića koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima a za disanje trebaju kisik. Većina životinja je pokretna i ima čula. Prirodno-naučno gledano i čovjeka treba smatrati životinjom. Biologija ponašanja je pokazala, da životinje na višem stepenu razvoja koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i govor životinja (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti "visoko razvijenu" kulturu.
 
Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, naučno gledano, nije održivo. Životinje se najčešće poistovjećuju sa višećelijskim organizmima, međutim tu se u zadnje vrijeme pojavljuje čitav niz raznih teorija, i vjerovatno će potrajati još neko vrijeme dok se razjasne i općenito prihvate mišljena o čitavom nizu, po navedenoj definiciji, graničnih slučajeva.

Često ljudi, a osobito neke religijske grupe tvrde da životinje postoje da bi ih ljudi koristili. To stajalište nam pomaže vidjeti i razumjeti sveprisutnu ljudsku zloupotrebu životinjskog carstva. Stav mnogih ljudi prema životinjama često je stav prema bićima niže vrijednosti. Ropstvo kao način tretiranja drugih ljudi, dugo je vremena u povijesti bilo prihvaćeno. Danas se takav stav zrcali u stavovima ljudi prema životinjama.

Poštovanje života je slogan koji se često koristi, i svatko bi trebao razmisliti o njemu. Poštovanje života ne znači samo poštovanje drugih ljudskih bića, već i života svih ostalih vrsta na zemlji, bile one životinjske ili biljne. Sve ima svoje mjesto na zemlji.

Ipak, mi moramo živjeti od nečeg, hraniti se. Preporuča se da hranu potražimo što je niže na hranidbenoj ljestvici moguće. Vegetarijanci su se djelomično prilagodili. Vegani i frutarijanci (oni koji žive samo na voću) su otišli još dalje. Sva tri pristupa zasnivaju se na poštivanju života i stavu da bi se ljudi trebali bolje ponašati prema životinjama.

Okrutnost je gotovo jedinstvena osobitost ljudskog društva i čovjek ne može a da se ne zapita što je razlog tome. Toliko ljudi traži okrutnost i uživa u njoj. Okrutnosti u takozvanim sportovima zavređuju pažnju i razmišljanje. No, ovaj se članak uglavnom bavi vegetarijanstvom i njegovim odnosom prema životinjama. Neki ne smatraju da je jesti životinje okrutno, i to opravdavaju tvrdeći da su životinje dobro tretirane kad su žive. No to je postalo neistinito razvojem industrijaliziranog uzgoja i nedostatkom temeljnog poštivanja za prirodno ponašanje i potrebe životinja. Danas se telad odvaja od majki i uzgaja u zatvorenom, daleko od zelenih padina koja su im prirodno boravište. Pilići su zatvoreni u pretrpane peradarnike u kojima ne mogu rastresti krila i slobodno hodati. Ovakvi načini uzgoja životinja nisu jedinstveni po temeljnom nedostatku razumijevanja i brige za životinje.

Oni koji tako uzgajaju životinje tvrde da životinje vole takav odnos, no stvarni razlog tako okrutnog postupanja je zapravo ekonomske prirode. Ako to nije okrutno, što je? Primjeri da životinje ne izlaze iz takvih zatvora čak i kada su vrata otvorena nisu rezultat slobodnog izbora nego uvjetovanja. Jedno je sigurno - živoinjama izbor nije ni pružen! Suvremeno zapadno društvo odgovorno je za poticanje načina ishranom u kojoj glavnu ulogu ima meso. Na žalost, u zemljama koje se razvijaju, neki vide taj način kao zapadni i samim time privlačan. Zanemaruju ili ne žele vidjeti koliko loše takav odnos prema životinjama, a i prehrana mesom utječu na zdravlje i okoliš. Već je prenapučenost mnogih zemalja u razvoju dovoljan razlog za smanjivanje, a i potpuno napuštanje mesa u prehrani.

Intenzivna proizvodnja mesa koncentrira životinjske otpadne tvari umjesto da ih iskorištava za ishranu tla na prirodan način. Takvo gnojenje tla se nekada smatralo poželjnim, a danas je smetnja i ekonomski problem. Odlaganje otpada je skupo i problem je usko povezan s povećanjem potrošnje mesa. Uzgajivači rado iskrcavaju otpad u potoke i rijeke, i tako uništavaju postojeće eko sisteme. Uz to, takav uzgoj omogućava brzo širenje bolesti životinja zatvorenih u malim prostorima. Zato se životinjama daju velike količine antibiotika, ubrzivača rasta i sličnih preparata. I te tvari nalaze put do vodenih sistema, i prije ili kasnije, voda se koristi - upumpava se u vodovode, a pročišćavanjem se te tvari ne otklanjaju u potpunosti.

Porast raka, srčanih bolesti, bolesti bubrega i jetre, dijabetesa i drugih brojnih bolesti povezan je s rastom potrošnje mesa. Medicinska istraživanja daju jasan dokaz da je vegetarijanska ishrana bolja za zdravlje i da je javljanje brojnih neugodnih bolesti mnogo rijeđe u vegetarijanca.

Dobro je nešto činiti iz moralnih razloga, ali je još bolje kada otkrijemo da je to dobro za naše zdravlje!

Porast vegetarijanstva u zapadnom svijetu je dokaz rastuće želje ljudi da žive na humaniji, zdraviji i ekološki pravilniji način. U Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Evropi i Australaziji, jasan je i neprestan posrast broja vegetarijanaca. U srednjoj i istočnoj Evropi, nakon političkih promjena, također je povećan interes za vegetarijanstvo. Razvijaju se vegetarijanska društva i društva za zaštitu životinja i dobivaju sve veću i veću podršku. U Aziji, vegetarijanske grupe se opiru poticanju vlada za povećanje mesne industrije i potrošnje. U zemljama kao što je Indija, s dugom povješću Ahimse, poštivanja za život, a time i vegetarijanstva, vegetarijanske grupe izborile su bitku za vegetarijanstvo. Pomažu im religijske i moralne grupe kao i ekolozi i liječnici - svi oni razumiju i cijene koristi vegetarijanskog pristupa. U Engleskoj se vegetarijanstvo toliko proširilo u posljednjih dvadesetak godina da se na vegetarijance više ne gleda kao čudake, već su postali dio "glavnog " toka (mainstream). Vegetarijanski obroci mogu se dobiti u svim dijelovima zemlje i mladi ljudi sve više naginju vegetarijanstvu. Veliki supermarketi nude dobar izbor vegetarijasnkih proizvoda i čine kupovanje lakšim. Isto tako, privlače brojne "mesojede" k širokom izboru dobre, zdravije i humanije hrane koju jedu vegetarijanci. Linda McCartney, žena slavnog člana Beatlesa, Paula McCartneya ( a oboje nedavno proglašeni pokroviteljima Vegetarijasnskog društva Velike Britanije - The Vegetarian Society of the United Kingdom), osmislila je i danas se proizvodi širok izbor imitacije mesnih proizvoda uključujući pite i kobasice.Ti su proizvodi privlačni i ljudima koji se ne smatraju vegetarijancima. Takvi proizvodi se sada proizvode i u drugim zemljama.
 
U tome kako se ljudi odnose prema životinjama i drugim živim bićima, veliku odgovornost ima suvremena tehnologija. Biotehnologija i genetički inžinjering vode novim načinima upotrebe životinja. Prilagođavanje životinjskih vrsta čovjeku pomoću genetičkih preinaka omogućit će ljudima potpuno iskorištavanje životinja, i pritom se malo ili uopće ne razmišlja o moralnosti.

Ukoliko ljudi imaju prava na životinje, moraju preuzeti i odgovornost. To znači da moraju uzimati u obzir životinju i njenu dobrobit. Na žalost, danas svemu tome većina ljudi ne posvećuje pažnju. Jedino čemu se zdušno pristupa je što temeljitije ekonomsko iskorištavanje životinja.

Čest je argument da zato što su životinje drugačije vrste nego ljudi, nije važno kako ih se tretira. Naravno, ljudi koji iskazuju takve stavove često ne mare ni za to kako su tretirana druge ljudske zajednice. Mi možemo vidjeti tu povezanost. Ljudi koji tretiraju druga ljudska bića s poštovanjem vjerojatnije će pokazati poštovanje za druge vrste. Često se čuje prijedlog da se briga za životinje treba zamijeniti brigom za ljude. Ljudi koji su zainteresirani za prava životinja najčešće su jednako svjesni i zabrinuti za ljudske patnje.

Znamo da životinje osjećaju bol. Ne možemo razumjeti njihove misli i načine ponašanja, no postoje jasni dokazi da životinje imaju zajednice i jedinstvene načine života. Tko može tvrditi da njihova prava mogu biti imalo manja od onih koja se očekuju i koja se traže za čovjeka? Mnoge su životinje manje inteligentne od čovjeka, no postoji i značajna razlika u inteligenciji među raznim ljudima. Ako netko tvrdi da nam niža inteligencija životinja daje pravo da ih tretiramo kako god želimo, bez istinske brige, onda se isto tako može desiti da se manje inteligentna ljudska bića slično tretiraju. Uistinu, čak su neki politički filozofi, iako mnogo osporavani, razradili i objavili takve argumente.

Na ovoj smo planeti određeno vrijeme i kako je iskorištavamo, odnosno kako se prema njoj odnosimo utjecat će na buduće generacije, vjerojatno do kraja svijeta kakvog znamo. Možemo tvrditi da je u našem interesu smanjiti patnje loše postupke zbog kojih ljudi i životinje pate, i da treba krenuti prema humanijem svijetu koji je u miru sa samim sobom. Uzimajući u obzir da je to cilj koji većina ljudi smatra poželjnim, trebamo poboljšati naš odnos jednako prema ljudima kao i životinjama. Ljudi žele živjeti zdrav život i vegetarijanstvo je pristup koji vodi u tom smjeru, istovremeno smanjujući patnje drugih životinjskih vrsta. Ishrana mesom bazira se na licemjerju. Ljudi imaju neke životinje kao ljubimce i posebno ih treritaju. Druge životinje vide kao zvijeri, napasti ili hranu.Tako briga i zaštita koju pružaju ljubimcima nije potvrđena. Važno je upamtiti da u mnogim zemljama, čovjek može biti legalno osuđen i kažnjen, kada svoje ljubimce tretira kao što se tretiraju životinje za uzgoj. Divlje životinje nemaju pravnu zaštitu i mogu ih lovci, ili tko god želi potražiti i učiniti s njima što god hoće.

Budućnost svijeta ovisi značajno o tome kako se odnosimo prema slabijim bićima. Okrutnosti i zlo ne bi trebali imati nikakvu ulogu u civiliziranom društvu. S užasom se osvrćemo na ropstvo i teško nam je razumjeti da se takva okrutnost tako dugo održala, i čak danas postoji u nekim dijelovima svijeta. Kako se odmičemo od ljudskog ropstva, moramo zakoraknuti dalje i odmaknuti se i od porobljavanja životinja. Iz moralnih, a i sebičnih razloga, naš cilj treba biti vegetarijanski svijet bez zloupotrebe i okrutnosti prema ljudima i životinjama. Ukoliko nas danas nije briga, budućnost svih bića je crna.
Magali Claussner-Petit
"Seksualnost tinejdžera"
Ida Mati
"Glas za zemlje spas"
Sretna knjiga - Internet trgovina