Početna stranica Pošalji email Verzija za ispis
Preživjeti prometnu nesreću

Samo u 2005 godini, bilo je više od 6.1 milijuna !!!! prijavljenih prometnih sudara u Sjedinjenim državama. Ako tome dodamo i broj nezgoda koje se ne prijave policiji, na kraju imamo puno sudara. Iako vi možda dajete sve od sebe da vozite odgovorno i sigurno, uvijek je pametno znati što vam je činiti ako se nađete u prometnoj nezgodi. Sudari mogu biti veoma zastrašujući, ali evo nekoliko savjeta:

Udahnite duboko nekoliko puta kako biste ostali mirni. Nakon sudara, osoba može osjetiti cijeli niz emocija – šok, krivnju, strah, nervozu, ili bijes – i sve od toga je normalno. No, udahnite nekoliko puta duboko, ili brojite do deset kako biste se smirili. Što ste smireniji, to ste pripremljeniji da se nosite sa situacijom.

Zaštitite sebe i druge. Ako ne možete izaći iz automobila – ili nije sigurno da to pokušate – ostanite sa zavezanim sigurnosnim pojasom, upalite svjetla za znak opasnosti, i pozovite 112 ukoliko možete, te čekajte da stigne pomoć. Ako možete voziti vaš automobil i nalazite se na nesigurnom mjestu, ili blokirate promet , nađite sigurno i zakonito mjesto za prakiranje, te tamo parkirajte vaš automobil . U nekim je zemljama protivno zakonu pomjerati automobil sa mjesta nesreće. Raspitajte kakvi su propisi u vašoj zemlji.

Što moramo imati u slučaju nezgode?

  • Mobitel
  • Olovku i papir
  • Karticu s informacijama o alergijama ili posebnim stanjima koja mogu zahtijevati posebnu pažnju ukoliko dođe do ozbiljnih ozlijeda
  • Bijelu krpu
  • Spisak imena i brojeva spasilačkih timova koje možemo kontaktirati 
  • Komplet čunjeva, retroreflektivni prometni trokut, ili bljeskajuće baklje 
  • Komplet prve pomoći 
  • Kartice osiguranja i registracije

Ako se prometna nezgoda čini malenom, ugasite automobil i uzmite gore navedene predmete. Ako je sigurno da izađete iz automobila te da se krećete oko njega , postavite narančaste čunjeve, upozoravajući trokut, ili baklje za slučaj opasnosti na mjesto nesreće.

Prijava prometne nesreće

Provjerite sve osobe koje su bile sudionici nesreće – da li je bilo tko povrijeđen. To uključuje i provjeru da li ste vi ozbiljnije povrijeđeni. Budite posebno oprezni – neke povrijede ne možete vidjeti. Ako se vi ili bilo koji drugi sudionik nesreće ne osjeća sasvim dobro, trebali biste pozvati 987 ili bilokoji drugi broj koji se u vašoj zemlji koristi za hitnu pomoć na cestama Budite spremni da dispečeru date slijedeće informacije:

  • Tko? Dispečer će vas pitati za vaše ime i broj telefona, u slučaju da policija kasnije zatreba dodatne informacije od vas.
  • Što? Ispričajte dispečeru što možete više o nesreći – na primjer, da li došlo do požara, prometne havarije, potrebe za hitnom pomoći i slično
  • Gdje? Recite dispečeru točno gdje je došlo do nesreće. Ime grada, ulice, ceste, broj ceste, na kom kilometru, i bilo koju drugu informaciju koja vam se čini korisnom.

Ostanite na vezi sve dok vam dispečer ne kaže da možete prekinuti vezu. Ponekad policija izlazi na mjesto prometne nesreće, čak iako nema povrijeđenih. Policija može doći kako bi pomogla odrediti što se doista dogodilo, te tko je odgovoran. No, u nekim situacijama, sve dok se oba vozila mogu neometano odvesti s mjesta nesreće, policija ne izlazi na mjesto nezgode, ukoliko nema povrijeđenih. Ako policija ne dođe na mjesto nezgode, budite sigurni da ste popunili izvješće o prometnoj nezgodi.

Zapišite podatke vozača

Ako možete, zamolite vozačke dozvole od drugog vozača (ili više njih – u zavisnosti koliko je automobila bilo u saobraćajnoj nezgodi), kako biste mogli zabilježiti njegove ili njene podatke. Također, zabilježite imena, adrese, brojeve telefona, osiguravajuće društvo, broj police osiguranja te broj registarskih oznaka. Ako je vlasnik automobila netko drugi, a ne vozač, zapišite i podatke vlasnika vozila.

Zabilježite osnovne podatke o nezgodi

Ako se radi o manjoj prometnoj nezgodi , te smatrate da je možete opisati, učinite tako. Detaljan opis nezgode, te fotografije s mjesta nezgode mogu pomoći sudu i osiguravajućim društvima da odrede tko je skrivio nezgodu. Dobro opišite vozila koja su bila sudionici nezgode – godinu proizvodnje, proizvođaća, model i boju. Ako vaš mobitel ima kameru, upotrijebite tu, ili neku drugu kameru (fotoaparat) kako biste slikali mjesto nezgode – uključujući i vozila, bilo kakvu nastalu štetu, cestu, bilo koji prometni znak koji se tu nalazi, te smjerove iz kojih su dolazila vozila sudionici nezgode.

Ako se osjećate dobro, pokušajte nacrtati dijagram (crtež) mjesta nesreće, te označite na njemu mjesta na kojima su se zatekla vozila sudionici u nezgodi, iz kojih pravaca su dolazila, te u kojim su trakama bila. Također, zabilježite datum, vrijeme i vremenske uvjete. Ukoliko je bilo svjedoka, pokušajte dobiti njihova imena i kontakt podatke, kako biste ih mogli pozvati ukoliko je potrebno dodatno razjasniti okolnosti pod kojima je došlo do nezgode.

Zapamtite, ove stvari možete napraviti samo ukoliko se radi o lakšoj prometnoj nezgodi (na primjer, ako se nije napuhao zračni jastuk). Čak i ako mislite da ste vi skrivili nezgodu, ne mora se tako pokazati na kraju. Zato osiguravajuća društva savjetuju da ne priznate krivnju, niti prihvatite krivicu na samom mjestu nesreće.

Posljedice mogu trajati danima

Samo prometna nesreća može biti uznemirujuće iskustvo, no to je također i nošenje s posljedicama. U satima ili danima koji slijede nesreću, neke osobe mogu još uvijek biti uzmemirene, i pod utiskom. Mogu se kriviti zbog toga što se dogodilo – posebice ako osjećaju da se nesreća mogla izbjeći. Ponekad i osobe bliske osobama koje su bile sudionici nesreće mogu imati emotivne probleme (članovi obitelji, dobri prijatelji). Svi ti osjećaji su normalni.

Ipak, u nekim slučajevima, takvi osjećaji se mogu pojačati ili trajati duže periode vremena, sprečavajući osobu da nastavi s normalnim životom. PTSP (post traumatski stres poremećaj) može nastati kod osoba koje su doživjele strašno iskustvo gdje je netko bio povrijeđen, ili je mogao biti povrijeđen. Simptomi PTSP-a mogu se javiti neposredno nakon nezgode, ili tjednima i mjesecima kasnije.

Ne mora svatko tko je bio izložen traumi dobiti PTSP. No, evo nekih simptoma:

  • izbjegavanje bilo kakvog podsjetnika na nesreću
  • neprestan osjećaj anksioznosti, nervoze ili bijesa
  • izbjegavanje medicinskih testova ili zahvata 
  • neprestano ponovno proživljavanje nesreće u mislima 
  • noćne more, ili nesanica 

Ako primijetite bilo koje od ovih simptoma nakon što se bili u prometnoj nesreći, pokušajte razgovarati otom iskustvu s prijateljima ili rođacima kojima vjerujete. Razgovarajte o onome što se dogodilo, što ste osjećali, mislili, i radili tijekom nesreće, i u danima poslije nesreće. Pokušajte se vratiti svakodnevnim aktivnostima, čak i ako vam uzrokuju nelagodu. Ukoliko to ne pomogne, potražite pomoć liječnika.

Ostali problemi na prometnicama

Većina automobilskih nesreća nisu toliko ozbiljne kao sudari. Mnogo ljudi ima manje nezgode – udaranje u nešto pri parkiranju. Postoje i drugi česti problemi.

Puknuta guma – što učiniti?

Može biti vrlo nezgodno ako vam pukne guma tijekom vožnje. Postoje stvari koje možete napraviti kako biste to pokušali spriječiti – budite sigurni da vam gume nisu prestare, te provjerite pritisak (tlak) u gumama na bnzinskim crpkama barem jednom mjesečno. Ukoliko vam ipak pukne guma, evo nekoliko savjeta:

Izvedite vaš automobil iz prometa, i zaustavite ga. Ako shvatite da vam je pukla guma, čvrsto uhvatite volan. Nemojte naglo kočiti – umjesto toga, lagano maknite nogu s papučice gasai pustite neka automobil sam uspori. Važno je da uklonite vaš automobil iz prometa, čak iako zbog toga morate polako voziti s probušenom gumom. Kada vam je auto na sigurnom, lagano pritisnite papučicu kočnice, kako biste se potpuno zaustavili.

Označite mjesto vaše nezgode. Kada ste se sigurno uklonili s prometnice i izvan opasnosti, uključite vašu signalizaciju (sva četiri migavca). Izvadite čunjeve, trokut ili baklju) i stavite ih iza vašeg automobila, kako bi ostali sudionici prometa znali da vam je automobil onesposobljen. Ako znate kako se mijenja guma, promijenite je sami.

Potražite pomoć ukoliko vam je potrebna. Podignite prednji poklopac vašeg automobila i objesite bijelu majicu ili tkaninu na prozor, ili antenu, kako bi policija, ili vozači vučnih vozila znali da trebate pomoć. Nemojte mahati drugim vozilima. Upotrijebite mobitel, ili telefon zahitneslučajeve koji se nalazi uz rub autoceste.

Nemojte ulaziti u promet, ili hodati rubom prometnice. Nije potrebno dodatno objašnjenje za ovaj savjet.

Na kraju. Odvucite auto kod mehaničara, kako biste bili sigurni da nema trajnijih oštećenja na vašem automobilu.

Kvarovi

Ako vam se pokvari automobil, zaustavite ga van prometnice. Označite vaš automobil (slično kao kod puknuća gume). Glavna razlika između puknuća gume i kvara jest da je malo vjerojatno da ćete kvar uspjeti sami popraviti.

Pomoć pričekajte u automobilu, zaključani iznutra. Ukoliko netko stane i ponudi vam pomoć, tek malo otvorite prozor, i recite im da ste već pozvali pomoć.
 

»
» Kako razgovarati s depresivnima
» Združenim snagama u boj protiv anoreksije i bulimije
» Bulimija - bikovska glad ne hrani tijelo
» Kako prepoznati svoju seksualnu orijentaciju
» Činjenice o pušenju
» Anoreksija opasno napada!
» Liječenje poremećaja u prehrani
» Marihuana – prijatelj ili neprijatelj
» Što je pravi, dobar seks?
» Alergija na alkohol: Postoji li tako nešto?
» Veza između samopovrijeđivanja i suicidnog ponašanja kod mladih ljudi
» Zajednički objed - obiteljska svetkovina
» Odnos - ponos
» San dug 100 godina - samo u bajci
» I Pipi Duga Čarapa ne zna tko ju je rodio
» Batina izašla iz raja?
» Mama i tata, ja se ne rastajem
» Različito shvaćanje žensko-muškoga prijateljstva
» Seksualne disfunkcije (strah i anksioznost)
» Umjetnost ukrašavanja tijela uz puno opreza
» Odsjek za sprečavanje nereda na sportskim natjecanjima
» Sigurna večer
» Trebaju li tinejdžeri u školu poslijepodne jer je to – zdravije?
Poticaj