Početna stranica Pošalji email Verzija za ispis
Kako prepoznati svoju seksualnu orijentaciju

Iako se seksualna orijentacija formira u ranoj životnoj dobi, homoseksualne osobe najčešće postaju svjesne svoje homoseksualne orijentacije u doba adolescencije.
Otkrivanje svojega seksualnog identiteta
To je doba formiranja seksualnog identiteta, eksperimentiranja, a za neke i doba konfuzije oko istog tog identiteta. Za adolescente homoseksualne orijentacije, doba adolescencije znači najčešće period izolacije, zbunjenosti, straha od stigmatizacije, neuklapanje i nedostatak podrške vršnjačke skupine, obitelji, religijske zajednice. Život u zajednici koja pretpostavlja da su svi heteroseksualne orijentacije, ne pruža pozitivne modele takvim adolescentima, već upravo suprotno, najčešće tretira homoseksualnost nevidljivom ili posjeduje izrazito negativne, neprijateljske, homofobične stavove spram homoseksualnosti.
 
Engleski termin "coming out of the closet" odnosi se na "izlazak iz tišine / šutnje / sjene". Riječ je o, najčešće dugotrajnom, procesu kojim homoseksualna osoba priznaje, otkriva svojoj okolini seksualnu orijentaciju. Iako se najčešće izraz "coming out" upotrebljava da bi označio otkrivanje prema okolini, on se često odnosi i na proces samospoznaje, otkrivanja i priznavanja homoseksualnog identiteta samome sebi. Ovaj proces, za neke osobe, predstavlja potrebu da podijele informacije o sebi sa tzv. značajnim drugima - osobama koje smatraju važnima u životu: roditeljima i prijateljima. Ovaj proces je vrlo individualan no najčešće nije nimalo lak. Može biti izuzetno bolan i težak, a posljedice mogu biti odbacivanje stigmatiziranje, izolacija, te u najgorem slučaju, nasilje.
 

Homoseksualnost i roditeljstvo  
 Podaci mnogih istraživanja govore da su adolescenti homoseksualne orijentacije u velikoj mjeri izloženi, za razliku od njihovih heteroseksualnih vršnjaka, osjećajima straha, krivnje, srama, usamljenosti, a samim tim podložni i većem rizičnom ponašanju (pokušaji samoubojstva, konzumiranje droga i alkohola, rizično seksualno ponašanje, napuštanje vlastitih domova). Zbog opravdanog straha od zlostavljanja, diskriminiranja i ostalih oblika nasilnog ponašanja, većina takvih adolescenata će sebe ili pokušati "promijeniti" (vjerujući da je to samo prolazna faza) ili će sakrivati vlastitu seksualnu orijentaciju, odlučujući se na socijalnu izolaciju i povlačeći se u svijet vlastitih interesa, hobija i sl. Rijetki su oni koji uspijevaju otvoreno i bez straha izražavati vlastitu homoseksualnu orijentaciju i živjeti u skladu s njom.
 
Proces "izlaska iz sjene"  

Pitanje usvajanja i odgoja djece od strane homoseksualnog para i danas je kontroverzno pitanje. Dominira stav, zapravo predrasuda, kako takve osobe nisu sposobne odgajati djecu. Neke homoseksualne osobe imaju jasnu potrebu za roditeljstvom. Postoje primjeri homoseksualnih parova koji su se odlučili na usvajanje djece ili su nastavili živjeti s vlastitom djecom iz prethodnih heteroseksualnih veza. Provedena znanstvena istraživanja pokazuju kako djeca koja odrastaju u takvim zajednicama imaju normalan psihološki razvoj i dobro su socijalno prilagođena.
 
Homoseksualnost i AIDS 

Osamdesetih godina ovog stoljeća u doba pojave HIV/AIDS-a, određene skupine ljudi identificirane su kao skupine sa rizičnim seksualnim identitetom i ponašanjem (gay muškarci, biseksualci, narkomani). Homofobija je odigrala važnu ulogu u načinu na koji su promatrana pitanja vezana uz HIV infekciju i AIDS. Gay zajednica je u prvoj dekadi pojave virusa HIV-a bila najviše pogođena i to je dalo povoda stigmatiziranju i diskriminaciji te homofobičnim tvrdnjama poput one da je "AIDS bolest homoseksualaca" i da je "AIDS božja kazna za homoseksualnost". Lezbijke su bile, kao i danas, na dnu ljestvice rizičnosti prijenosa virusa seksualnim putem, što ne znači da one nisu izložene riziku od prijenosa virusa seksualnim putem, već da je zabilježen vrlo mali postotak takvih prijenosa. Pojava epidemije AIDS-a uzrokovala je i velike promjene u životnom stilu i seksualnom ponašanju homoseksualne zajednice: većina je počela prakticirati siguran seks kao jedini način zaštite od virusa. Uloga žena u prijenosu HIV-a, u ranim fazama epidemije, gotovo da i nije smatrana važnom, a opasnost od heteroseksualnog prijenosa HIV-a bila je pri dnu ljestvice rizičnosti. Danas situacija izgleda bitno drugačije, preko 70% svih HIV infekcija u svijetu rezultat su heteroseksualnog seksualnog kontakta (WHO, 1996.). Epidemiološke statistike nam govore da je izloženost riziku od HIV infekcije povezana sa rizičnim seksualnim ponašanjem osobe, a ne sa njezinom seksualnom orijentacijom.
 
Situacija u Hrvatskoj  
 
U Republici Hrvatskoj postoje dvije registrirane i aktivne lezbijske organizacije: "Kontra" iz Zagreba i "Lori" iz Rijeke. Organizacije homoseksualaca, u ovom trenutku, još ne djeluju javno (iako neke inicijative postoje ili su tek u začetku). Prisutni su, odnedavno i neki pokušaji pravne regulacije položaja homoseksualnih osoba u Republici Hrvatskoj. Društveno i pravno, seksualne manjine su u Hrvatskoj "nevidljive", diskriminirane i marginalizirane. Kao mogući prostor izražavanja vlastitog homoseksualnog identiteta ostavljen im je prostor privatne sfere, odnosno virtualan prostor (chatovi, web siteovi) i prostor provođenja slobodnog vremena, zabave.
Dominantno je mišljenje da je seksualnost, a pogotovo homoseksualnost, nešto o čemu ne treba javno govoriti već držati unutar "zidova vlastite spavaće sobe". No, u slučaju homoseksualnosti takav pristup održava diskriminaciju i stigmatiziranje homoseksualnih osoba.
 
»
» Kako razgovarati s depresivnima
» Združenim snagama u boj protiv anoreksije i bulimije
» Bulimija - bikovska glad ne hrani tijelo
» Činjenice o pušenju
» Anoreksija opasno napada!
» Liječenje poremećaja u prehrani
» Marihuana – prijatelj ili neprijatelj
» Što je pravi, dobar seks?
» Alergija na alkohol: Postoji li tako nešto?
» Veza između samopovrijeđivanja i suicidnog ponašanja kod mladih ljudi
» Zajednički objed - obiteljska svetkovina
» Odnos - ponos
» San dug 100 godina - samo u bajci
» I Pipi Duga Čarapa ne zna tko ju je rodio
» Batina izašla iz raja?
» Mama i tata, ja se ne rastajem
» Različito shvaćanje žensko-muškoga prijateljstva
» Seksualne disfunkcije (strah i anksioznost)
» Preživjeti prometnu nesreću
» Umjetnost ukrašavanja tijela uz puno opreza
» Odsjek za sprečavanje nereda na sportskim natjecanjima
» Sigurna večer
» Trebaju li tinejdžeri u školu poslijepodne jer je to – zdravije?
Poticaj