Od 5. do 8. stoljeća Arapi su se dičili najrazvijenijom znanosti i kulturom koja je bila pod utjecajem starih civilizacija. Pismenost i školstvo bili su iznimno cijenjeni, sa posebnim naglaskom na matematici (brojke), geometriji, algebri, astronomiji i kemiji – točnije – alkemiji (kamen mudraca) koja je ubrzala razvoj medicine i farmacije. U društvenim znanostima posebno su se isticali u filozofiji koja je bila pod velikim utjecajem grčke filozofije. Arapi su bili i poznati pjesnici. U arhitekturi, koja je također bila pod utjecajem stare Grčke i Rima, razvio je poseban stil – maurski stil kojeg obilježava savršena obrada kamena i reljefno ukrašene fasade. Arapsko slikarstvo poznato je po arabeskama – slikama živih boja, s geometrijskim motivima i stihovima iz Kurana. Arapi su razvijali i društvene znanosti. Značajan doprinos dali su i zemljopisu i povijesti. Bili su izuzetni jezikoslovci. Arapi su napisali prve gramatike. Među društvenim znanostima ipak je bila najrazvijenija filozofija jer su Arapi učili od Grka. Pokušavali su prevesti sva djela grčkih filozofa. Arapi su jedini sačuvali djela grčkih filozofa. Od grana književnosti najrazvijenije je pjesništvo.