Početna stranica Pošalji email Verzija za ispis
Buntovnik u trapericama, idol generacije – s razlogom?
“Čudan si… ali sviđaš mi se,” kaže Jamesu Deanu Elizabeth Taylor, u filmu Div, Georgea Stevensa, filmu u kojemu će Dean odmumljati svoju ulogu nesuvislog Jetta Rinka. Ni u jednoj ulozi Dean nije glumio ništa više osim sebe samoga.
 

James Dean, kad je htio, šarmirati, s djecom i životinjama nježan biti; češće je, ipak, bio osoran, povučen i pun gnjeva; posjedovao je izvjestan magnetizam, ali nije bio klasična ljepota; njegova seksualnost, iako bjelodana, bila je neodređena, dvosmislena; nije sklapao nikakve duboke ili trajne ljudske veze nego je kao nemirni usamljenik proveo veći dio svog kratkog života. Prekratkog da bi nam u sjećanje ostavio puno toga; možda baš zato tako uporno i ostaje u našim sjećanjima. Prerastao je i odavno prešao sve granice spola, društvene klase ako već ne i rase. Njegova legenda počiva na samo tri filma, sva tri snimljena tijekom 1954. i 1955. godine, za samo 18 mjeseci. Za mnoge Dean i ostaje oličenje tih uloga – Cala Traska iz Kazanove verzije romana Johna Steinbecka Istočno od raja; Jima Starka, iz Buntovnika bez razloga, Nicholasa Raya; i iz filma Div – Jetta Rinka. U tom filmu, Dean stari do pedesetgodišnjaka.
 
Tragičan kraj movie stara u 25

U stvarnom životu, nije uspio napuniti niti 25 godina, nikad nije imao prilike uživati u slavi koju je stekao tim filmovima. Simbol buntovne američke mladeži pedesetih godina 20. stoljeća, neki kažu i homoseksualnog angsta, James Dean (punim imenom James Byron Dean, prema engleskom pjesniku romantizma) potekao je iz ruralne Indijane i u Indijani, na farmi i u domaćoj atmosferi, u ujakovoj obitelji, proveo dobar dio svog djetinjstva i adolescencije. Prvi put je napustio Indijanu kad su mu bile četiri godine, s roditeljima je preselio u Kaliforniju. Kad je imao samo devet godina umire mu majka, od raka, i to ostaje najveća trauma njegovog kratkog života i glavni razlog. Produbljena svakako činjenicom da ga otac, tako maloga, šalje natrag u Indijanu, kao pratnju lijesu mrtve majke, a onda odmah i on Deana napušta. Dječaku nedostaju i otac i majka, naročito majka, s kojom je vrlo blizak bio, iako mu ujak i ujna, kvekeri, pružaju idilični život u malom mjestu, s puno ljubavi.

Bolna težnja za prihvaćanjem

U knjizi Buntovnik, Život i legenda Jamesa Deana (1996.), autor Donald Spoto piše: “Jimmy je bio duboko podijeljena ličnost, rastrgan između optimizma i depresije, između želje da voli i vjeruje i odbijanja da se ikada ikome potpuno povjeri i predaje. Sve je to nedvojbeno poteklo od činjenice da je sa devet godina izgubio, u biti, oba roditelja.” Sve je to i uvjerljivo objašnjenje za Deanovo vječno i bolno nastojanje da bude prihvaćen od onih u njegovoj neposrednoj blizini, da zadobije afirmaciju i puno šire publike. Svoju ranjivost i bespomoćnost vješto skriva iza svog bravada, iza prkosnog ponašanja. U stvarnom životu, James Dean je volio koketirati s opasnostima. Njegova opčinjenost brzinama, brzim sportskim automobilima, njegove je redatelje do očaja dovodila. Kad čovjek jednom svlada strah, više se ničega ne boji, govorio je Dean.
 

Kad su se njegovi obožavatelji sjatili na mjesto nesreće, u nadi da će se domoći djelića metala Deanovog automobila, oplakivali su smrt svog idola, ali bili i na izvjestan način zadovoljni, osjetili olakšanje, što ih Dean nije izdao, što nije poživio do zrelih, starih godina. “Time što je mlad umro,” rekao je davno jedan od kritičara, “James Dean je sebe u jantaru za vječnost sačuvao, Peter Pan u trapericama, na njemu crvena vjetrovka.” James Dean se na sceni pojavio u trenutku kad su Sjedinjene Države bile na pragu nekih velikih, i nekih traumatičnih, društvenih promjena. Mladi, tako dugo držani u šahu od strane obitelji i društvenih normi, upravo su se počeli tih okova oslobađati, naročito oni koji su pripadali srednjoj klasi. James Dean, u filmu Istočno od raja, bio je ono što su oni tražili. “Ta njegova uloga, način na koji ju je odigrao,” piše Donald Spoto, “odredila je novi imidž za mladog middle-class lonera, prkosno pogrbljenoga, malodušnog pogleda. Njegovo oklijevanje, prezanje, sustajanje, mumljanje, njegova nesigurno artikulirana potreba za ljubavlju, kanonizirali su novu karakteristiku svetosti – biti neshvaćen od društva. Njegova ranjivost, njegova očajnička potreba ‘da pripada, da ima jedan dan bez konfuzije i srama’ pogodile su žicu diljem Amerike… Tu, pred njima, bio je simbol generacije, momak koji nije znao tko je i što je, koji nije znao pravo od krivoga, koji nije znao kamo ide. Prijemčiv na laskanje, a u strahu da neće biti prihvaćen, on je pun bunta ne protiv roditelja ili zakona, već protiv neke vrste univerzalne životne situacije…”
 
Homoseksualno sazrijevanje

James Byron Dean rodio se 8. II. 1931. u Marionu u Indiani u obitelji Wintona Deana, zubnog tehničara. Obitelj se 1935. seli u kalifornijsku Santa Monicu, ali Jamesova majka umire nakon pet godina od raka. Otac vraća dječaka natrag u Indianu, tetku i teki na farmu u mjesto Fairmont, gdje je James i odrastao pa taj gradić mnogi smatraju Deanovim rodnim mjestom. U srednjoj školi mladi je Jimmy, unatoč debelim naočalama, bio pravi odlikaš - stasao je u košarkašku zvijezdu i postavio državni juniorski rekord u skoku s motkom. Nakon mature 1949. Dean se seli u Los Angeles i počinje studirati glumu. Iako se Jimmy predstavljao kao heteroseksualac, jedan je tadašnji producent rekao da je Dean u Los Angelesu definitvno shvatio da ga privlače muškarci i da je Deanov seksualni život zapravo bio homoseksualni. Stanovao je s kolegom Billom Blastom, od kojeg je naučio da se uloge u Hollywoodu dobivaju na kauču. Paul Alexander i Kenneth Anger u svojim knjigama Bulevar slomljenih snova i Hollywood Babylon 2 objavili su podatke da je Dean otkrio seks, kao i mnogi vršnjaci, u srednjoj školi, ali da ga je prvo konzumirao s muškarcem, i to svećenikom Jamesom DeWeerdom. James je posjećivao zabave za glumce, gotovo uvijek u pratnji nekog starijeg glumca, a postao je i štićenik Cliftona Webba, velike zvijezde iznimnog utjecaja među homoseksualcima Hollywooda.

Razuzdani život u New Yorku

Nakon preseljenja 1952. u New York i učenja u Actor's Studiju, Deanov spolni život je postao razuzdaniji no ikad. Anger tvrdi da je Jimmy volio seks uz dodatak bičevanja, čizama, remenja i vezivanja, a sve to začinjeno opekotinama od cigareta, pa su ga nazivali ljudskom pepeljarom. To je donijelo muke filmskim šminkerima koji su morali prekrivati ožiljke od opekotina na Deanovim prsima. Dvije godine poslije vratio se u Kaliforniju i počeo snimati Istočno od raja, a stanovao je s glumcem Jackom Simmonsom koji mu je bio i ljubavnik. Studio Warner Bros. zabrinuo se za imidž novog ljepotana za kojim su curice vrištale pa je izmislio priču o Deanovoj ljubavi s Ursulom Andress, Liz Taylor, Natalie Wood, ali i s talijanskom glumicom Annom Mariom Pierangeli. Dean je, prema toj priči, ostao slomljena srca kad ga je ostavila i udala se za pjevača Vica Damonea. Ulje na vatru za zadimljavanje homoseksualnosti dilila je činjenica da je Dean poginuo samo dva dana nakon udaje Pier Angeli, što je upućivalo na očajnički i samoubilčaki brzu vožnju. Nitko nije spominjao da se upisao na tečaj kenda koji je počinjao 1. listopada.
 
Spavao sam s pet najvećih zvijezda Hollywooda, a nijedna od njih nije žena

- pohvalio se Dean u to vrijeme svom prijatelju Johnathanu Gilmoreu. No, kako je Dean postao legenda tolika da mu nadgrobni spomenik u Firmontu ukradu dva puta, a otiske usta ružem ostavljaju na njegovu hollywoodskom spomeniku dok su ga još klesali u ateljeu? Možda je to najbolje opisuju riječi Humphrey Bogarta koji je komentirajući masovnu histeriju nastalu nakon smrti Jamesa Deana popratio riječima: Dean je umro u pravo vrijeme. Iza sebe je ostavio legendu. Da je poživio, nikada ne bi postigao takav publicitet. Dvadesetčetverogodišnji James kobnog se 30. rujna vozio na nastup na utrci u gradu Salinasu kalifornijskom cestom 466 u svom trkaćem Porscheu 550 Spyderu s mehaničarem Rolfom Wütherichom. Dok su prilazili selu Cholameu ususret im je vozio srednjoškolac Donald Turnupseed u svom Fordu i skretao ispred njih na sporednu cestu, ali nije dao žmigavac. Mora nas vidjeti. Mora stati!, bila je posljednja Deanova rečenica dok ga je pokušavao izbjeći, ali je Ford udario u lijevu stranu Porschea načinjenog od aluminija zbog veće brzine na utrkama. Wütherich je prošao s prijelomom noge, a Deanu je pukao vrat i zdrobljena cijela lijeva strana tijela. Nakon toga nije mu više bilo pomoći. Turnuspeed je imao samo modrice, a policija ga nije tužila vjerovatno zato što je prvi prvoj rekonstrukciji nesreće utvrdila da je Dean vozio oko 120 km/h. No, nekoliko godina kasnije naknadnom rekonstrukcijom utvrđeno je da Dean navodno nije vozio brže od 100 km/h. Uz prebrzu vožnju tvrdilo se i da ga je policija samo nekoliko sati prije pogibije kaznila zbog prebrze vožnje od oko 135 km/h.

Postavlja se pitanje kako je glumac koji je za života publici pokazao samo jednu zapaženiju ulogu, onu Caleba Traska u filmu Istočno od raja Elie Kazana, postao tako velika legenda. Prvenstveno zahvaljujući činjenici da je bio prvi filmski glumac koji je utjelovio ideale američkih tinejdžera svojim stasom, zalizanom kosom, polusmješkom koji je mogao biti osvajački, ali i pomalo ciničan, neuobičajenim pogledima (koji su uglavnom bili posljedica njegove kratkovidnosti), statom i ulogama buntovnika u sukobu sa sustavom.
 
Jimmy Dean nije mrtav

Praktično odmah nakon pogibije o njegovoj se smrti počela stvarati misterija što pokazalo učinkovito u stvaranju mita. Tako je jedan časopis preko naslovnice donio naslov Jimmy Dean nije mrtav. Zatim su se počeli pojavljivati tekstovi o tome kako leš u Porscheu pripada autostoperu, a glumac je samo sklonjen u neku kliniku dok mu ne vrate prijašnji izgled ili dok se nauči služiti protezama jer je bez udova. Dean je predstavljao i još predstavlja, kao što su pokazala istraživanja psihologa marketinških tvrtki, dašak pobune, duh mladosti i nesputanosti. Zbog toga je Mark Roesler, čim je čuo da će Kalifornija donijeti zakon o "zaštiti lika i djela" pokojnih slavnih osoba u korist članova obitelji, osnovao Curtis Licensing Corporation i nagovorio obitelj Winslow u Indidani, kao jedine živuće rođake da osnuju Zakladu Jamesa Deana i zaštite njegov lik te počinju ubirati dio zarade od predmeta čiju prodaju potpomaže Deanova slika. Obitelj je navodno samo u 1989. godini zaradila čistih 1.000.000 USD. Naime, da Deanov lik poboljšava prodaju najbolje je iskusila tvrtka Converse koja je povećala prodaju tenisica Jack Purcell za 50 % čim je na oglas stavila sliku Jamesa Deana.

Buntovnik bez razloga

Ovaj klasik iz pedesetih jedan je od prvih filmova ispričanih iz perspektive tinejdžera. Govori o jednoj noći i dva dana u životu troje mladih buntovnika.Amerika pedesetih godina nije bila zabrinuta terorističkim napadima, ubojstvima u školama i sličnim problemima modernog svijeta. U posljeratnom razdoblju vladala je epidemija maloljetničke delikvencije koja uglavnom nije bila uzrokovana siromaštvom i teškim životnim uvjetima. Američko je društvo bilo uplašeno najezdom vražje mladeži koja se nije željela prilagoditi. Nicholas Ray tada je napravio studiju ponašanja mladih buntovnika prema kojoj je i snimljen ovaj kultni naslov koji na probleme američke mladeži po prvi puta gleda iz nešto drugačije perspektive - njihove.

Istočno od raja

U svojoj drugoj velikoj ulozi nakon drame 'Istočno od raja' Dean uskače u cipele Jima Traska, tinejdžera sa svojom dozom problema. Zbog pijanstva u kinu završtava u policiji gdje po njega dolaze roditelji i baka. Već na prvi pogled vidljiv je izostanak normalne komunikacije između Jima i njegove obitelji. Starkovi su se preselili upravo zbog Jima i njegove nemogućnosti da se uklopi u školu i zajednicu. Ne treba mu previše vremena da upozna prvu ekipu, lokalnu maloljetničku bandu. Baca oko na prelijepu Judy (Natalie Wood) koja u početku glumi sramežljivost viseći sa vođom bande Buzzom (Corey Allen) no Jimov šarm kasnije će doći do izražaja kao i Judyjini aduti. Novog prijatelja pronalazi u Platu (Sal Mineo), pomalo tajanstvenom samotnjaku kojeg svi cool klinci konstantno ponižavaju. Sa Jimom na svojoj strani Plato više nije predmet poruge no ovdje je puno važniji jedan drugi aspekt njihove 'veze'. Ovo je naime jedan od prvih, naravno suptilnih, prikaza gay ljubavi u komercijalnom filmu no sve se svodi na igru očima Sala Minea.
 
Jim upada u sve veće probleme, stalno u sukobu sa okolinom i prije svega sa Buzzom. Utjehu uglavnom pronalazi u Judyinom naručju dok sveprisutni Plato drži fenjer. Utrkivanje na ulicama, tuče, sukobi u obitelji pa i borba noževima dio su svakodnevnice Jim Starka čija je karizma vidljiva u svakoj sceni. Otuđenost od obitelji Dean je osjetio na vlastitoj koži kada mu je umrla majka i ostavio ga otac što mu je nedvojbeno pomoglo u uvoj ulozi. Homoseksualne tenzije između Deana i Minea na ekranu imale su uporište i izvan njega. Iako deklarirani biseksualaci šuška se da su njih dvojica tada bili u prisnoj vezi. Mineo je nekoliko puta nakon Deanove smrti istaknu da 'Da je tada znao da ljubav između muškaraca moguća oni bi gotovo sigurno bili zajedno'.

'Buntovnik bez razloga' se u kinima pojavio nepunih mjesec dana nakon Deanove tragične smrti u automobilskoj nesreći osiguravši mu status filmske ikone. Životi njegovih kolega buntovnika također su tragično završili. Natalie Wood se utopila 1981. godine, a Sal Mineo je 1976. ubijen. Ovaj je film definitvni imao lošu karmu i popriličnu dozu kontroverzi no to ne umanjuje njegovu vrijednost.

Div

Grandiozan ep o tri generacije teksaških stočara sa Elizabeth Taylor i Rockom Hudsonom posljednji je film Jamesa Deana. Veličina je zaista važna. Deanov posljednji film i više je nego dostojan oproštaj glumca koji je u tri filma pokazao više nego neke 'zvijezde' u cijeloj svojoj karijeri. Ipak, kamere su ovoga puta više usmjerene na Elizabeth Taylor i Rocka Hudsona no u čak 200 minuta našlo se vremena za sve. Pratimo tridesetak godina života bogatog teksaškog stočara Bicka Benedicta (Rock Hudson) i njegove žene Leslie Lynnton (Elyzabeth Taylor) počevši sa ranim dvadesetim godinama minulog stoljeća. Deanu je pripala uloga Jetta Rinka, pomoćnika na farmi. Pri kupnji prestižnog konja Benedict se na prvi pogled zaljubljuje u prelijepu Leslie, aristokratkinju koju će ubrzo oženiti. Benedictova sestra Luz (Mercedes McCambridge) u njoj vidi konkurenciju i čini sve kako bi joj zagorčala život na farmi. S druge strane Leslie više brine ponižavanje žena i rasisazam kojeg u Teksasu ne nedostaje. Upoznaje Jetta Rinka, mladića koji pomaže na farmi i s kojim u početku komunicira više iz sažaljenja nego iz potrebe za socjalizacijom. Rink u njoj vidi oličenje savršene žene što ga ispunjava ljubomorom. U vremenu u kojem nafta zamjenjuje stočarstvo nenadano pronalazi izvor zlatne tekućine te postaje naftni tajkun. 'Diva' Ameri vole nazivati teksaškom verzijom klasika 'Zameo ih vjetar' prije svega zbog epskih proporcija i prikaza života starog Teksasa i spektakularnih krajolika. Sveprisutno rivalstvo između Deana i Hudsona dolazilo je izražaja ne samo na sceni nego i iza kamere dok je par Taylor - Dean funkcionirao jednako dobro na ekranu i izvan njega.

Istočno od raja

Prvi značajniji film Jamesa Deana priča je o dva brata i njihovom odnosu sa ocem sa naglaskom na životu radničke klase u Americi na početku prošlog stoljeća. Velika, ali nažalost kratka glumačka karijera Jamesa Deana započela je u Hollywoodu. Dobivao je manje uloge u nekoliko filmova poput one 'Sailor Beware' sa Jerryem Lewisom no glamur Hollywooda nije ga osobito privlačio. Zapadnu je obalu ubzo zamjenio istočnom, Los Angeles New Yorkom, filmske setove kazališnim daskama. Na Broadwayu ga je uočio lovac na talente te ga pozvao na audiciju za jednu od dvije glave uloge u novom filmu Elia Kazana, adaptaciji knjige 'Istočno od raja' Johna Steinbecka. Kazan je tražio kazališnog glumca kako bi što bolje prezentirao melodramatske trenutke te je u konkurenciji Marlona Branda i Montgomeryja Clifa (bili su prestari) Dean je dobio glavnu ulogu. Tako se nakon samo dvije godine izbivanja vratio u Kaliforniju gdje počinje snimati prvi od nažalost samo tri filma prije tragične smrti. Snimljen prema klasiku Johna Steinbecka film uporište vuče iz biblijske priče o Kajinu i Abelu. Radnja je smještena 1917. godine netom pred početak Prvog svjestog rata na farmi za uzgoj salete u Americi. James Dean je Cal, pokvareni sin i dežurni krivac u ubitelji u stalnoj borbi za naklonost religioznog, tvrdoglavog oca Adama (Raymond Massey) kao i njegov brat Aron (Raymond Massey), tatin sin i uzoran čovjek. Aron živi u uvjerenju da mu je majka mrtva što tvrdi i njegov otac, no Cal se ne može pomiriti s tom činjenicom. Sukob dvojice braće od kojih je jedan uvijek bio u privilegiranom položaju, a drugi dežurna crna ovca glavni je motiv ovog naslova. Nesređeni obiteljski odnosi, nerazjašnjena prošlost i život radničke klase također su bitni elementi Kazanovog filma koji obiluje dijalozima i teškim dramaturškim scenama. Šest mjeseci nakon što se ovaj klasik pojavio u kino dvoranama diljem Amerike Dean je poginuo u prometnoj nesreći. Za ovu mu je ulogu posthumno dodjeljen Oscar što je bio presedan u povijesti Hollywooda.
 
Elia Kazan, njegov redatelj u filmu Istočno od raja, reći će za Deana: “Bio je ograničeni glumac i užasno neurotičan mladić. Imao je ono poetično lice – divno, puno boli i tuge. Raditi s njim bilo je isto kao i raditi s odanom Lassie. Morao sam mu ili bukvicu držati ili ga terorizirati, ili mu luđački laskati, po ramenu tapšati, ili ga nogom odostraga udariti. Bio je instinktivan i tup, nikad se nisam mogao oteti utisku da je u njemu, unutra, neki bogalj. Nije on bio kao Brando makar su ga često s njim uspoređivali, nije tu bilo nikakve sličnosti.”
 
I ovog 30. rujna, na groblje u Fairmountu, u Indijani, gdje je pokopan, došli su sa svih strana svijeta iako su od Deanove smrti prošle već 52 godine. Čak i oni rođeni nekoliko desetljeća kasnije s Jamesom Deanom se identificiraju, s njim uspostavljaju vezu. Ona možda nije najzdravija od svih veza, ali je stvarna. Što objašnjava zašto Dean vječno ostaje s nama.

Ukleti porsche donosi nesreću

Spomenimo i čudnovatu sudbinu kobnog Porsche Spydera zvanog Malo kopile. Olupinu Deanova Porschea 550 Spydera kupio je jedan od njegovih mehaničara George Barris, koji je prije polaska na tragični put na automobil ispisao Malo kopile, kako je glumac nazvao svoj bolid. Kad je dopremio olupinu u Barrisovu radionicu za popravak automobila za filmove u Los Angelesu, vozač kamiona za vuču nije uspio zakočiti pa je naletio na jednog radnika i slomio mu obje noge. Potom je jedan dječak htio ukrasti Spyderov volan ali je pritom pao i slomio ruku. Kad je Barris poslao Porsche na jedan autoshow zgrada u kojoj je bio spremljen izgorjela je do temelja, ali je auto ostao samo nagoren. Kupac dijelova motora za svoj trkaći automobil poginuo je na utrci. Drugi, koji je kupio mjenjač, ozlijeđen je u sudaru. Kupac guma je nakon tjedan dana izletio s ceste kad su oba pneumatika istodobna eksplodirala. Barris je olupnu diljem Sjedinjenih Država pokazivao radoznalima za 50 centi, navodno u obrazovne svrhe. Kamion s olupinom jednom se zanio na cesti, a njegov je vozač ispao iz kabine i poginuo jer je Spyder pao na njega. Drugom prigodom, kad su je vukli na kamion, olupina se raspukla, a stražnji je dio izletio na cestu i sudario se s jednim automobilom. Drugom kamionu za prijevoz otkazale su kočnice u saveznoj državi Oregon 1958. godine pa je uletio u trgovinu. No, potkraj 1950.-ih ili početkom 1960.-ih tvrdi Barris, Porsche je s kamiona koji je vozio iz Floride u Los Angeles nestao bez traga.
» Country diva s devetnaest godina
» Kuća monstrum
» Helena Bonham Carter – neobična filmska zvijezda
» Stevie Wonder
» Ja Tarzan, ti Jane
» Hip-hop je top
» Neugasle hollywoodske zvijezde
» Je li ovo tvoj omiljeni film?
» Sofija – talijanska vječna ljepota
» Joan Baez
» 100 najprivlačnijih glumaca
» Bob Dylan
» I Bog stvori ženu
» Svi su ludi za ludim frizom
» Heroji za sva vremena