Početna stranica Pošalji email Verzija za ispis
Najveća i najkrasnija crkva na svijetu

BAZILIKA SV. PETRA

Rim je odista bio utemeljen od trojice utemeljitelja, govori se na Tiberu. Osim Romula i Rema, blizanaca iz priče, koji su spominjani u početku bajoslovnog razvitka Rima, do toga da bude glavni grad svijeta, valja još ubrojiti i apostola Petra kao osnivača grada. Njemu valja zahvaliti ponovno rađanje grada poslije propasti Carstva jer tada počinje značenje Rima kao najsjajnijeg grada kršćanske ere.

U čast tog trećeg osnivača grada, sazidana nad njegovim grobom, nastala je u Rimu u XVI. stoljeću najveća i najkrasnija crkva na svijetu. Najbolji graditelji, najznamenitiji umjetnici Italije radili su sto dvadeset godina kako bi usavršili Petrovu crkvu na čijem glavnom oltaru papa kao najviša glava katoličke crkve služi misu, u toj crkvi objavljuje dogme i proglašenje svetaca. "Veću, stariju i bogatiju kuću božju, povezanu s većim događajima svjetske povijesti, kršćanski svijet ne može pokazati."

Prijašnja bazilika

Prije gradnje današnje Petrove crkve na istom se prostoru uzdizala, u blizini Neronovog cirkusa jedna bazilika sa pet lađa koja je također bila posvećena svetome Petru, a sazidao ju je Konstantin Veliki na molbu pape Silvestra I. Ispred glavnog oltara te crkve bili su krunisani mnogobrojni carevi, tako na Božić 800. godine Karlo Veliki, kojega je papa Lav III. okrunio rimskom carskom krunom. Papa Nikola V. htio je stari božji hram nadomjestiti većom novogradnjom.

Hoće li crkva imati oblik latinskog ili grčkog križa?

Prema nacrtima Bernarda Rossellinija počelo se 1452. godine raditi. Radovi su tri godine kasnije, poslije smrti papine, ponovo obustavljeni. Zidovi su se uzdizali jedva metar iznad površine zemlje. Nakon 50 godina ovo je gradilište opet oživjelo. Papa Julije II. domislio se da mu već za života mlad kipar, Michelangelo, čiji je kip Davida već bio postavljen u Firenci ispred Palazza Vecchio i koji je upravo pobudio pažnju, izradi golemu grobnicu. Michelangelu je bio upućen nalog da se ogleda za podesnim mjestom; kipar je predložio mjesto započete gradnje. Papa se sjetio starih nacrta i odlučio da ponovo započne gradnju. Jedan dio nove Petrove crkve valjalo je predvidjeti kao zamišljenu grobnicu. Između mnogih nacrta Julije II. je izabrao Bramanteovu zamisao. Dana 18. travnja počeli su radovi. Bramante je predložio crkvu u obliku istokračnog grčkog križa. Iznad središta trebalo je da se izdiže golema glavna kupola, manje su kupole bile predviđene za četiri kraka križa. Ali već godine 1514. umro je Bramante, a za vrijeme njegovih nasljednika Rafaela, Fra Gioconde da Verone i Giuliana da Sangalla promijenio se taj genijalni plan. Dugo se vremena vodila prepirka ne bi li tlocrt u obliku latinskog križa bio bolji. Michelangelo, kojemu je papa Pavle III zapovjedio neka nastavi gradnju, vratio se grčkom križu. Najvažniji doprinos građevini Svetog Petra što ga je genijalni kipar pridonio bila je blistava, uza svu veličinu, bestežinski djelujuća kupola iznad papinskog oltara. Dovršili su je Michelangelovi nasljednici. Godine 1606. zapovjedio je papa Pavle V neka se vrate obliku latinskog križa. Tada je Karlo Maderna gradio uzdužnu lađu katedrale i baroknu fasadu, iza koje se Michelangelova kupola, bar danas, gledajući je iz blizine, skriva. Tek poslije posvete crkve, 18. studenog 1626. zapovjedili su Berniniju, nasljedniku Maderne, da dovrši građevinu i čitav njen okoliš. Berninijevo je djelo visoki tabernakul iznad glavnog oltara, ali prije svega njemu se ima zahvaliti za današnji izgled Petrovog trga. Pravi umjetnik gradnje osnovao je prekrasne kolonade sa 284 stupa i 88 nosača koji okružuju u svoj svojoj cjelini taj jedinstveni trg. Bernini je, također, napravio i nacrte za 162 svetačka kipa na balustradi. Obelisk 25 m visok, u sredini trga, potječe iz Egipta. Kaligula je ukrasio njime Neronov cirkus. Godine 1586. transportirali su ga na današnje mjesto i ondje ga postavili.

Teško opisati dojmljivost i monumentalnost crkve

Za gradnju najvećeg hrama bilo je potrebno puno novaca, a taj novac najvećim dijelom potječe od trgovine oprostima. Jedan zapis na tlu srednje lađe navodi koliko je dugačka čitava građevina; piše 194 m. Crkveni prostor zauzima površinu od 15 160 m2, kupola je do vrha križa visoka 133 m. Nose je četiri nosača, svaki je obujma od 71 metra. "Građevinu, koja svoju slavu u prvom redu zahvaljuje svojoj veličini i sjaju svoje opreme teže je opisati riječju od bilo koje druge građevine", pisao je Carl Lutzow u svojem prije stotinu godina napisanom djelu o umjetnosti crkvene gradnje, "a taj posao je tim teži budući da su temeljni oblici, u kojima se postavila gradnja i stil u kojem je izvedena po svojoj prirodi lišeni svake osobine i obilježja, streme prema nekoj sveobuhvatnoj općenitosti." Kao i kasniji kritičari Lutzow žali što su se odrekli Bramanteovog tlorisa forme grčkog križa. "Jasno se osjeća kako je prvotna jedinstvena zamisao žrtvovana zahtjevu za masovnim razvijanjem raskoši." Jacob Burckhardt je, naprotiv, mislio da utjecaj crkvenog prostora odlučujuće djeluje na rasvjetu i na broj ljudi. "U uskršnje jutro svatko zna da se nalazi u najvećoj zemaljskoj prostoriji na svijetu." Općeniti utisak crkvenog prostora sa svojim izjednačenim razmjerima, sa svojim efektima perspektive, boje i strujanjem svjetla djeluje fascinirajuće na neiskusnog promatrača. Onaj koji se obraća pojedinačnim dijelovima građevine, spomenicima i umjetninama - na njega će ta građevina ostavljati još veći utisak. Ali crkva Svetog Petra nije samo crkva i majstorsko djelo građevinske umjetnosti već ponajprije simbol univerzalnosti Crkve.

» Kako pranjem ruku zaštititi se od COVIDA-19
»
» Kancerogeni predmeti u domu
» Pretjrrano dugo gledanje televizije donosi - bolest?
» Većina ljudi povremeno zadržava malo tekućine u organizmu
» Harat će glad
» Čestice brže od svjetlosti / Je li Nikola Tesla bio u pravu prije 79 godina?
» Većina ljudi povremeno zadržava malo tekućine u organizmu
» Pismo poglavice Seattle
» Život u 2058 godini?!
» Znate li čime četkate zube svaki dan?
» Znanost, što je to?
» Je li moguće zamrzavanje (hibernacija) čovjeka?
» Izumi svakodnevice
» Sunce, voda, zvuk... bit će dostatni za zdrav život
» Do Mjeseca i dalje
» Energiju treba štedjeti
» Povijest telefonskog imenika
» Energija pokreće, svijetli, grije...
» Mala abeceda izuma 20. stoljeća
» Onečišćena voda - izvor bolesti
» Nostradamusova proročanstva
» Podmornica – od Artistotela
» Burni i dugotrajni križarski ratovi
» Hrana Staroga Rima
» Centralni Balkan – druga najstarija kulturna oaza u Europi
» 2025. - Otvoren prvi hotel na Mjesecu
» Cvjetni zvučnici i subwooferom u obliku gljive
» Japanske podvodne piramide
» Galen – slavni liječnik antike secirao životinje, ne ljude
» Sjećanja na budućnost
» Egipatski hijeroglifi u Australiji
» Hoće li se u budućnosti smjeti rukovati!