Početna stranica Pošalji email Verzija za ispis
Galen – slavni liječnik antike secirao životinje, ne ljude

Claudius (Klaudije) Galen (c.AD 129 - c.AD 216)

Nakon Hipokrata, najslavniji liječnik antičkoga svijeta bio je Klaudije Galen. Od Oca medicine dijelilo ga je gotovo šest stoljeća, a medicina je u tom razdoblju ostvarila znatan napredak.

Galen je bio rodom iz Pergama, bogate rimske provincije u zapadnoj Maloj Aziji. Njegov otac Nikon, od kojega je primio osnovnu naobrazbu, bio je imućan arhitekt pa je odigrao vodeću ulogu u projektiranju i gradnji monumentalnih građevina koje su postale poznate u rimskom Pergamu. Nikon se pobrinuo da njegov sin dobro upozna grčku književnost, umjetnost i jezik. Uz to je zahtijevao da Galena poučavaju i najpoznatiji učitelji filozofije. Kao mlad student, Galen se hvalio svojim poznavanjem Platona i Aristotela, a u svojim je raspravama primjenjivao stoičke kategorije, prezirući filozofiju epikurejaca u svim njenim oblicima. Nikon je sinu dao ime Galenós (Galenós na grčkom jeziku znači »miran, spokojan«) i premda se Galen na posljetku razvio u čovjeka plemenita karaktera, imao je i izraženu sklonost sukobima.

Uspjeh „čudotvorca“ u Rimu

Godine 130. Aleksandriju je posjetio car Hadrijan te iskoristio prigodu da u Museionu postavi nove profesore. Dovršivši školovanje u Aleksandriji, Galen se vratio u svoj rodni grad Pergam i preuzeo službu medicinskog savjetnika sportašima u gimnaziju, čija je zgrada bila uz Eskulapov hram, no, nakon nekoliko godina jedna ga je pobuna natjerala da napusti taj položaj i otputuje u Rim. U toj je prijestolnici brzo postigao uspjeh, osobito kad je izliječio Eudema (poznatog peripatetičkog filozofa) i mnoge druge uglednike Rimskoga carstva. Njihove su mu pohvale priskrbile uspješnu i unosnu praksu među najboljim rimskim obiteljima, a njegova je vještina izazivala toliko divljenja da mu je donijela naslove »Paradoxologus« (Čudozborac) i »Paradoxopoeus« (Čudotvorac).

Rimski liječnici pucaju od zavisti

Većina rimskih liječnika bila mu je međutim zavidna i zamjerala mu uspjeh ponajprije zato što medicinsko znanje nije stekao u Rimu, nego u suparničkom gradu Aleksandriji, a što je bilo još gore, čak ni rodom nije bio Rimljanin nego tuđinac, Grk.

Secirao majmune, pse i svinje

Medicinska je praksa u to doba u Rimu bila spala na niske grane, a Galen nije ni pokušavao skriti svoj prijezir prema neznanju, nadriliječništvu i potkupljivosti rimskih liječnika. Nakon očeve smrti, napustio je Pergam i kratko boravio u Smirni. Nakon nekoliko kratkih putovanja napokon je stigao u Aleksandriju, gdje je ostao prilično dugo te učio, izvodio pokuse i pisao. Za razliku od Herofila i Erazistrata, Galen je odlučio ne secirati ljudska tijela, nego je svoje pokuse i promatranja obavljao na majmunima, psima i svinjama.

» Kancerogeni predmeti u domu
» Pretjrrano dugo gledanje televizije donosi - bolest?
» Većina ljudi povremeno zadržava malo tekućine u organizmu
» Harat će glad
» Čestice brže od svjetlosti / Je li Nikola Tesla bio u pravu prije 79 godina?
» Većina ljudi povremeno zadržava malo tekućine u organizmu
» Pismo poglavice Seattle
» Život u 2058 godini?!
» Znate li čime četkate zube svaki dan?
» Znanost, što je to?
» Je li moguće zamrzavanje (hibernacija) čovjeka?
» Izumi svakodnevice
» Sunce, voda, zvuk... bit će dostatni za zdrav život
» Do Mjeseca i dalje
» Energiju treba štedjeti
» Povijest telefonskog imenika
» Energija pokreće, svijetli, grije...
» Mala abeceda izuma 20. stoljeća
» Onečišćena voda - izvor bolesti
» Nostradamusova proročanstva
» Podmornica – od Artistotela
» Burni i dugotrajni križarski ratovi
» Hrana Staroga Rima
» Centralni Balkan – druga najstarija kulturna oaza u Europi
» Najveća i najkrasnija crkva na svijetu
» 2025. - Otvoren prvi hotel na Mjesecu
» Cvjetni zvučnici i subwooferom u obliku gljive
» Japanske podvodne piramide
» Sjećanja na budućnost
» Egipatski hijeroglifi u Australiji
» Hoće li se u budućnosti smjeti rukovati!