Početna stranica Pošalji email Verzija za ispis
Povijest telefonskog imenika
Zašto neće umrijeti telefonske knjige?
 
U jednom od svojih brojnih proročanstava Bill Gates prošlog je proljeća najavio da će u idućih pet godina upotreba telefonskih imenika kod američke populacije mlađe od 50 godina potpuno nestati. Potaknut tim proročanstvom, ali i činjenicom da o "knjizi" s vjerojatno najvećom nakladom svih vremena nije napisana nijedna znanstvena monografija, profesor publicistike sa Sveučilišta Portland Paul Collins odlučio je sam pogledati u povijest telefonskog imenika u Americi i došao do vrlo zanimljivih saznanja.
 
Prvi telefonski imenik u SAD-u tako je objavljen 1878. godine u gradu New Haven i imao je jednu stranicu s ukupno 50 brojeva. Milijunsku nakladu prvi je, pak, dosegnuo imenik Manhattana 1921. godine, pet godina kasnije već je bio šest puta veći, a za njegovo tiskanje i distribuciju trebalo je 500 vagona papira, 100 tona ljepila i 500 dostavljača. Dalje u budućnost, prilikom stote obljetnice imenika, telefonska kompanija AT&T tiskala je 187 milijuna primjeraka za 2400 lokalnih izdanja.
 
Collins piše da je imenik i svojevrsni "barometar društvenih promjena", s obzirom da on "pamti" i događaje kao što je protest Židova u Trentonu 1906. godine zbog jednog ljetovališta koje se u imeniku oglasilo reklamom "Slobodan od Židova i oboljelih od tuberkuloze", "pamti" odvojena poglavlja za "bijele" i "obojene" pretplatnike u nekim južnjačkim državama, a i prvi oglas ženskog savjetovališta za reproduktivnu kontrolu 1967. godine.
 

Prema podacima izdavača imenika Yellow Pages Association lani je u SAD-u štampano 615 milijuna imenika, što je kompaniji donijelo 14 milijardi dolara prihoda. Upravo u tome leži i razlog zašto se upotreba imenika u toj zemlji tako žilavo drži. Yellow Pages Association već se neko vrijeme, naime, bori protiv zakona donesenih u nekoliko američkih država, prema kojima one imaju pravo ne sudjelovati u nabavljanju imenika. Podaci pokazuju i da danas samo jedna od deset tvrtki u poslovanju redovno koristi imenike, a jak argument protiv njih svakako je i ekologija.
 
Imenik Portlanda u Oregonu, primjerice, teži otprilike pet kilograma, a za cijelu nakladu potrebno je gotovo 50 tisuća stabala. Na nacionalnoj razini, cjelokupna naklada imenika iznosi oko milijun tona papira, no kompanija se vadi da je to još uvijek "samo 0,3 posto kućanskog papirnatog otpada", za razliku od gotovo pet posto kojeg čine novine. No, kako napominje Collins, novine daju mogućnost otkazivanja pretplate, što s imenicima u SAD-u još uvijek nije slučaj.
» Kako pranjem ruku zaštititi se od COVIDA-19
»
» Kancerogeni predmeti u domu
» Pretjrrano dugo gledanje televizije donosi - bolest?
» Većina ljudi povremeno zadržava malo tekućine u organizmu
» Harat će glad
» Čestice brže od svjetlosti / Je li Nikola Tesla bio u pravu prije 79 godina?
» Većina ljudi povremeno zadržava malo tekućine u organizmu
» Pismo poglavice Seattle
» Život u 2058 godini?!
» Znate li čime četkate zube svaki dan?
» Znanost, što je to?
» Je li moguće zamrzavanje (hibernacija) čovjeka?
» Izumi svakodnevice
» Sunce, voda, zvuk... bit će dostatni za zdrav život
» Do Mjeseca i dalje
» Energiju treba štedjeti
» Energija pokreće, svijetli, grije...
» Mala abeceda izuma 20. stoljeća
» Onečišćena voda - izvor bolesti
» Nostradamusova proročanstva
» Podmornica – od Artistotela
» Burni i dugotrajni križarski ratovi
» Hrana Staroga Rima
» Centralni Balkan – druga najstarija kulturna oaza u Europi
» Najveća i najkrasnija crkva na svijetu
» 2025. - Otvoren prvi hotel na Mjesecu
» Cvjetni zvučnici i subwooferom u obliku gljive
» Japanske podvodne piramide
» Galen – slavni liječnik antike secirao životinje, ne ljude
» Sjećanja na budućnost
» Egipatski hijeroglifi u Australiji
» Hoće li se u budućnosti smjeti rukovati!