Zbog svega toga znanstvenici neumorno traže nove izvore energije i načine kako da još bolje iskoriste njezine “čiste” izvore: sunce, vjetar, vodu, pa čak i plimu i oseku.
Da energiju treba štedjeti, to već svi znamo.
Kada bi se svatko od nas potrudio da barem malo promijeni neke svoje navike, priroda bi nam bila zdravija i čistijaa, a i mi bismo bili sretniji.
ŠTO TI MOŽEŠ UČINITI
- Ako ti je hladno, najprije obuci pulover, a grijanje pojačaj tek ako je to doista nužno.
- Kratkotrajnim provjetravanjem štediš više energije nego ako prozor stalno držiš pritvoren.
- Kad izlaziš iz sobe, ugasi svjetlo.
- Iskoristi danje svjetlo – nastoj sve za što ti treba jače svjetlo obavljati za dana
- Zamijeni obične žarulje onima koje štede energiju. Te su nešto skuplje, ali zato duže traju i troše samo četvrtinu struje što je troši obična žarulja.
- Ne otvaraj hladnjak češće no što treba i ne drži ga predugo otvorenim. Najprije promisli što ti sve treba, a tek onda ga otvori. I ne zaboravi potom zatvoriti ga.
- Isto tako, dok nešto pečeš ne otvaraj prečesto pećnicu, jer se sa svakim otvaranjem gubi velika količina topline.
JESTE LI ZNALI...
... da se samo deset posto struje koju troši obična žarulja pretvara u svjetlost, a ostalih 90% u toplinu? Eto zašto je žarulja vruća još nekoliko minuta nakon gašenja;
... da se više od polovice cjelokupne energije u kući potroši na grijanje, a od toga opet polovica izađe kroz prozore, zidove i vrata? Zato je zimi u gradovima temperatura zraka nekoliko stupnjeva viša nego u njihovoj okolici;
... da se na Islandu griju tako da ni najmanje ne onečišćuju okoliš? Islanđani se, naime, koriste vodom iz gejzira (izvora vruće vode), kojih tamo ima u izobilju.
Pripremila: Mirna Kraš |
