Početna stranica Pošalji email Verzija za ispis
Do Mjeseca i dalje
AMERIKANCI DO KRAJA DESETLJEĆA PLANIRAJU ČETIRI MARSOVSKE MISIJE

Program letova s ljudskom posadom na Mars, optimistično nazvan "Do Mjeseca i dalje", još je desetljećima daleko od realizacije. Skromna sredstva koja će program dobivati sljedećih godina, ne mogu jamčiti da će čovjek ostaviti otiske svojih stopa u prašini Marsa prije isteka polovice ovog stoljeća. No, kada je riječ o istraživanju robotskim uređajima, optimizam nije bez temelja.
 
Novi NASA-in program svemirskih letova s ljudskom posadom, optimistično nazvan "Do Mjeseca i dalje", još je desetljećima daleko od realizacije. Mlaki interes javnosti i skromna sredstva koja će program dobivati sljedećih godina, ne mogu jamčiti da će čovjek ostaviti otiske svojih stopa u prašini Marsa prije isteka prve polovice ovog stoljeća. No, kada je riječ o istraživanju Crvenog planeta robotskim uređajima, optimizam nije bez temelja.
 
Marsovski roboti orbiteri, lenderi i roveri istražuju

Američki planovi za slanje svemirskih letjelica prema Marsu u sljedećih nekoliko godina, prilično su jasno definirani. A to se nipošto ne može reći za spomenuti, posve magloviti program. Te marsovske robote se može podijeliti u tri skupine: orbitere, lendere i rovere. Orbiteri promatraju planet s visine od nekoliko stotina kilometara, svakodnevno ga obilazeći po nekoliko puta. Trenutačno oko Marsa djeluju tri takva uređaja, dva američka i jedan europski. Lenderi i roveri stižu na površinu planeta i tamo iz neposredne blizine analiziraju stijene i tlo, tragaju za znacima života, djeluju kao meteorološke postaje i slično. Lenderi ostaju na mjestu na koje slete, dok roveri imaju iznimno vrijednu sposobnost kretanja površinom. To im omogućuje pristup raznolikijim terenima. Dva se NASA-ina rovera - Spirit i Opportunity - i sada kotrljaju tlom Marsa, a posljednja uspješna misija nekog lendera bila je ona Mars Pathfindera iz 1997. 
 
Amerikanci do kraja desetljeća planiraju četiri marsovske misije, bitno različitih profila. Prva od njih je Mars Reconnaissance Orbiter (MRO - Orbiter za izviđanje Marsa), koji treba biti lansiran već ovog kolovoza. Ta će letjelica snimati najrazlučivije orbitalne fotografije površine Marsa. Dok se na dosad najboljim takvim slikama, onim načinjenima Mars Global Surveyorom, na Marsu moglo razaznati objekte veličine kuhinjskog stola, MRO-ova će teleskopska kamera moći zabilježiti i kamenje veličine tanjura! Uz to će ta sonda raspolagati i radarom kojim će tragati za vodom ispod površine planeta. MRO će postati i prvim elementom "međuplanetnog Interneta", komunikacijskog sustava koji će brojne svemirske letjelice na Marsu i oko njega povezivati sa Zemljom. Nadalje, on će služiti i kao svojevrstan svjetionik za precizno navođenje letjelica koje se budu približavale Marsu. Njegove oštre slike bit će uporabljene i prilikom izbora najpogodnijih sletišta budućih lendera.
 
 
Novi način prizemljenja pomoću lansirnog prozora

Revolucionarno novi način prizemljenja bit će primijenjen u slučaju velikog rovera Mars Science Laboratory (MSL - Marsov znanstveni laboratorij). Taj će zapanjujući uređaj za put do Marsa iskoristiti "lansirni prozor" koji se otvara 2009., a na tlo će biti donesen svojevrsnim letećim kranom. Rover će biti pričvršćen ispod nosača pogonjenog raketnim motorima. Kada letjelica dolebdi do visine od desetak metara, rover će biti nježno spušten na tlo posebnim užetom! Kran će potom biti raketama odbačen na sigurnu udaljenost.

Bit će napajan radioizotopskim generatorom struje, a ne slabašnim Marsovim suncem, što je bio slučaj s dosadašnjim roverima. Zahvaljujući tome, moći će imati čak deset znanstvenih instrumenata, od kojih posebnu pozornost privlači MastCam - višenamjenska kamera postavljena na jarbol. Taj će uređaj poslati na Zemlju i prvi videozapis s površine Marsa te snimati prvorazredne slike u boji roverova okoliša. Zanimljivo je da je u razvoju te kamere sudjelovao i slavni filmski redatelj James Cameron. Još je dojmljiviji MSL-ov hibridni instrument nazvan ChemCam. Riječ je o teleskopskoj kameri čiji je objektiv ujedno i fokuser zrake snažnog lasera. Ta će zraka, široka jedan milimetar, na udaljenosti od više metara moći zagrijati površinu stijene do temperature od blizu deset tisuća stupnjeva Celzija. Tako ispareni materijal će potom biti analiziran spektroskopom u roveru, bez potrebe da vozilo prilazi svakom zanimljivom kamenu! Na taj će način u danom vremenu biti obavljeno puno više analiza tla nego što je moguće u ovom trenutku.
 
Taj "razorni" laser neodoljivo će podsjećati na "zrake smrti" iz znanstveno-fantastičnog klasika Rat svjetova. Moguće je da budu lansirana dva ovakva rovera, ali tek 2011. g. Mars Telecommunications Orbiter (MTO - Marsov telekomunikacijski orbiter) bit će upućen prema Crvenom planetu približno u isto vrijeme kada i MSL. MTO neće biti namijenjen proučavanju planeta, već isključivo poboljšanju veze između istraživačkih letjelica i vodstva misija na Zemlji. Kako ta veza ne bi bila prekidana svaki put kada orbiter zađe iza Marsa, njegova će orbita biti postavljena na 5000 kilometara iznad površine planeta. Komunikaciju će održavati i infracrvenim laserom, prvi put preko međuplanetnih udaljenosti!
 
» Kancerogeni predmeti u domu
» Pretjrrano dugo gledanje televizije donosi - bolest?
» Većina ljudi povremeno zadržava malo tekućine u organizmu
» Harat će glad
» Čestice brže od svjetlosti / Je li Nikola Tesla bio u pravu prije 79 godina?
» Većina ljudi povremeno zadržava malo tekućine u organizmu
» Pismo poglavice Seattle
» Život u 2058 godini?!
» Znate li čime četkate zube svaki dan?
» Znanost, što je to?
» Je li moguće zamrzavanje (hibernacija) čovjeka?
» Izumi svakodnevice
» Sunce, voda, zvuk... bit će dostatni za zdrav život
» Energiju treba štedjeti
» Povijest telefonskog imenika
» Energija pokreće, svijetli, grije...
» Mala abeceda izuma 20. stoljeća
» Onečišćena voda - izvor bolesti
» Nostradamusova proročanstva
» Podmornica – od Artistotela
» Burni i dugotrajni križarski ratovi
» Hrana Staroga Rima
» Centralni Balkan – druga najstarija kulturna oaza u Europi
» Najveća i najkrasnija crkva na svijetu
» 2025. - Otvoren prvi hotel na Mjesecu
» Cvjetni zvučnici i subwooferom u obliku gljive
» Japanske podvodne piramide
» Galen – slavni liječnik antike secirao životinje, ne ljude
» Sjećanja na budućnost
» Egipatski hijeroglifi u Australiji
» Hoće li se u budućnosti smjeti rukovati!