Ivana Banfić
Ivana Banfić je kao djevojčica bila mirna i povučena, a vrijeme je uglavnom provodila crtajući i svirajući klavir. Danas živi ludim tempom, jureći Hrvatskom s gaže na gažu. Ipak, još uvijek voli putovanja ali ona turistička, a uvijek će se sjećati puta u Egipat...
Mjesečno pročitam dvije knjige
 
 
Nije da Ivana ne voli slavu i publiku – više od svega voli koncerte jer onda je doista blizu svojih obožavatelja. Ipak, ako čitavu godinu nastupate ponekad jednostavno poželite samo mir i samoću.
 
Tako tvrdi Ivana, govoreći da ne voli kad od nje rade bedaka, a čim nekamo dođete kao turist svi žele iz vas iscijediti i zadnju kunu. Poželite li, primjerice, jahati na devi, cijena jahanja promijenit će se nekoliko puta samo dok se popnete i siđete s deve.
 
MOJI SNOVI I USPOMENE
ZVRK: Pravi si računovođa. Jesi li možda kao djevojčica željela biti ekonomistica?
Ivana: Kao klinka željela sam postati točno to što i jesam. Sjećam se koncerta Doris Dragović u Lisinskom. Bila sam jako uzbuđena i sama sam sebi rekla: – Jednom ću i ja napraviti ovakav koncert. I zaista, bezazleni snovi male djevojčice jednoga dana postali su stvarnost.
 
ZVRK: Mmm... zvuči romantično. Reci nam još koju lijepu uspomenu iz djetinjstva?
Ivana: Vežu me uspomene na Švicarsku gdje sam odrasla. Teško je reći zašto, ali budući da obožavam prirodu ,koja je tamo uistinu prekrasna, bit će to jedan od razloga.
 
HVALA TI, TATICE!
ZVRK: Sjećaš li se svoje prve ljubavi?
Ivana: Pa, ima puno prvih ljubavi – one iz vrtića, osnovne i srednje škole... Svaka od njih nosila je neka nova iskustva, nove osjećaje, pa mi je teško reći koja je od njih prva. Meni su sve ljubavi prve, jer su uvijek različite.
 
ZVRK: Kako si uopće odlučila da želiš pohađati glazbenu školu?
Ivana: Pri tom mi je malo pomogao tata, koji je glazbenik. Već kao trogodišnjakinja satima sam sjedila za klavirom i pravila se da nešto jako važno sviram. Tatino oštro oko i profesionalno uho odmah su u meni prepoznali maloga virtuoza, pa me odveo u glazbenu školu. Hvala ti, tatice!
 
NAGRADU OSVOJIT' NIJE LAKO, NE MOŽE TO BAŠ SVATKO
ZVRK: Znači formula glasi: talent plus tatica i evo ti nagrada!
IVANA: Da, ali u međuvremenu treba puno raditi i mučiti se. Tek onda slijede priznanja koja su zbog uložena truda još slađa. Ja sam dosad dobila tridesetak glazbenih nagrada, od kojih je sigurno najsjajnija nagrada Porin za hit godine. Moj posljednji album Ona zna na tržištu je manje od šest mjeseci, a dobio je već 11 nagrada.
 
 
 
ŠTO MISLIŠ, ŽELIŠ, OSJEĆAŠ?
• Najvažnije je u odrastanju... steći radne navike, naučiti poštivati ljude i pomagati onima kojima je pomoć potrebna.
• Najviše volim u slobodno vrijeme... pročitati dobru knjigu. Mjesečno pročitam barem dvije.
• Najveću ludost napravila sam... k'o klinka. Iščašila sam nogu, pa sam morala mirovati. Kad su mi prijatelji došli u posjet, u silnoj želji da ih vidim potrčala sam niz stepenice, pala i – iščašila i drugu nogu. Morala sam, dakako, puno duže mirovati.
• U poslu mi je najteže... stalno putovati. Malo toga vidiš, a jako se umoriš.
• Najveća strast mi je... glazba.
• Kad se naljutim, to je... burno i jako glasno.
• Prijateljstvo je... nesebično davanje i pomaganje bez ikakve računice: savjetom, radom ili novcem.
 
IVANINIH 8 NAJ, NAJ:
1. Najfilm: Čokolada
2. Najknjiga: Ples u svjetlosti
3. Najodmor: u prirodi
4. Najgora ljudska osobina: sebičnost
5. Najzabava: fitnes
6. Najuspomena: sve su naj
7. Najizreka: Nije sreća novca puna vreća.
8. Najosoba: moji roditelji
 
Pripremila Elizabeth Homsi
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr