Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Drugi svjetski rat, Diktator, Moneri, Jugo, Inkvizicija, Geografska karta, Romanika, Pad zapadnog rimskog carstva, Provincija, Kralj, Građa zemlje, Gotika, Benediktinci, Klasicizam, Feudalizam, Računalo, Arapska kultura, Vjetar, Konzul, Salinitet, Olimpijske igre, Anaerobni organizmi, Rimska vojska, Rimsko graditeljstvo, Muzej, Sparta, Faraon, Genocid, Tlak zraka, Svemir, Ban, Križarski ratovi, Globus, Senior, vazal, Kompas, Klif, Bizant, Termometar, Predromanika, Obalni reljef,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Kamene glave sa šibenske katedrale
Za međunarodnog dječjeg festivala cijeli je grad pozornica i gledalište
 
 
Krka – Skradinski buk
 
Putujmo Hrvatskom

U prošlosti se umjesto novcem plaćalo raznim proizvodima, tako i solju. Zato je ona bila jako važna. Nekada se proizvodila u mnogim hrvatskim naseljima, ali se to održalo samo u nekima.
 
Ondje gdje je more najslanije
 
Netko je rekao da je sol jedan od najvažnijih začina. I bio je u pravu. Zamislimo samo salatu ili kokice bez soli, neslano meso s bljutavim krumpirom ili, primjerice, slanac bez onog bijelog, slanog, preljeva po sebi. Nije baš ukusno, zar ne? E pa ako bez soli ne možemo, red je da se upitamo kako nastaje i odakle dolazi. 
 
Solana – tvornica soli

U Hrvatskoj se sol dobiva iz mora, jer, znamo i sami, more je slano, a prerađuje se u solanama. Svaka solana ima plitke, ograđene bazene u kojima je morska voda. Jako sunce zagrijava tu vodu, ona se isparava, a sol se taloži. Da je to upravo tako, možemo se uvjeriti kad nam nakon kupanja u moru na koži ostanu bijeli, slani tragovi.

Pošto se pokupi i izvadi iz bazena, morska se sol prerađuje i pakira u kutije te šalje u trgovine. Sad je spremna da je uspemo u soljenke i njome dosolimo svoj pomfrit.
 
I Rimljani su vadili sol

U našoj domovini bilo je nekoć znatno više solana nego što ih je danas. Jedna je od najvećih ona u gradu Pagu na istoimenom otoku. Ali zašto baš ondje, može se netko upitati. Zato što je more tu uvučeno u miran, uzak i plitak zaljev pa je nešto slanije nego drugdje. Pogodnost takvih mjesta otkrili su još stari Rimljani pa su već prije gotovo dva tisućljeća počeli u nekim obalnim naseljima vaditi sol.
 
Uz paški sir dosta se pije

Osim po soli, Pag je poznat i po izvrsnom paškom siru j janjetini. Tajna njihove kvalitete krije se – a u čemu drugom nego u soli. Naime, sva je zemlja na otoku pomalo zasoljena pa ovce što brste oskudnu travu jedu više soli. To poboljšava kvalitetu ovčjeg mlijeka, mesa a da sir slučajno ne bi bio premalo slan, Pažani ga još dodatno valjaju u soli.

Kušate li od svega ponešto, ostaje vam jedino da dobro utažite žeđ jer slano jelo traži da se puno pije.
 
Paška solana

Čipkam, čipkam čipkicu

Ako pogledamo izbliza glasovitu pašku čipku*, vidjet ćemo da i ona na neki način ima veze sa soli. Ta se čipka "šiva", izrađuje iglom, bijelim koncem na jedinstven, paški, način. Tu ima mnogo sitnih detalja i pravilno raspoređenih rupica koje nalikuju na snježnobijele kristaliće* soli. Tko zna, možda je upravo ta neobična veza pridonijela veličanstvenoj, svjetski priznatoj ljepoti ove čipke.

Jeste li znali...
... da solanu ima i gradić Ston na poluotoku Pelješcu
... da su mnoga naselja dobila naziv po soli, npr. Soline, Slano, Slatina i dr.
... da se sol može dobiti kopanjem iz rudnika
... da je Pag peti po veličini hrvatski otok
... da je, uz Dugi otok, on naš najrazvedeniji otok? To znači da ima mnogo uvala, zaljeva, kanala i sl.
... da u Pagu postoji čipkarska škola?
 
*čipka - posebna vrsta fine tkanine nastale kukičanjem ili vezenjem
*kristalići soli (ili šećera) - sitni, kockasti, prozirni komadići soli (šećera) 
 
Pripremila: Ivana Crljenko
Paška čipkarica
 
(Arhiva časopisa Zvrk)
Skupina autora
"Hrvatska bajkovnica"
Jadranka Žderić
"Zemlja na dlanu"
Jadranka Žderić
"Od kuće do škole"
Sretna knjiga - Internet trgovina