Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Ratni zločini, Atena, Perzija, Zvijezde, Kameno doba, Demos, Delta, Konzul, Katakombe, Seoba naroda, Heleni (Grci), Rimska republika, Mezopotamija, Arhiva, Republika, Špilja, Atmosfera (zračni omotač), Bizant, Tlak zraka, Karolinzi, Romanika, Personalna unija, Feudalizam, Jezgra, Kolonizacija, Kralj, Helenizam, Meridijani i paralele, Provincija, Holokaust, Muzej, Faraon, Genocid, Krški reljef, Crta (lenta) vremena, Riječni (fluvijalni) reljef, Obalni reljef, Olimpijske igre, Sige, Legija,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Helenizam i Židovi
Židovi su semitski narod porijeklom iz Mezopotamije koji se u vlastitim pisanim spomenicima različito naziva pa otuda i različiti nazivi za njega u svijetu: Židovi, Judejci, Hebreji, Izraelci, Ivri, Jhudi, Jisraeli, Džühud (perz.), Çifut (tur.).
 

Etnografski se danas razlikuju tri glavne skupine: Aškenazi, Sefardi i tzv. istočne zajednice. Aškenazi i Sefardi naziv su dobili po zemlji koja ih je najviše obilježila tijekom duge migracijske povijesti (na hebrejskom jeziku Njemačka se naziva Aškenaz, a Španjolska Sfarad). Aškenazi govore jezikom jidiš koji je mješavina hebrejskog i njemačkoga jezika, a Sefardi jezikom ladino, mješavinom hebrejskog i španjolskoga. Pripadnici istočnih zajednica (hebr. edot hamizrah) porijeklom su iz raznih zemalja Afrike i Azije (nedavno smo imali priliku čuti da je država Izrael odlučila preseliti svih 18 000 Židova iz Etiopije u Izrael). Danas u svijetu živi oko 15 000 000 Židova (Werner, 1992.). Pripadnici židovske vjere 16./17. rujna ove godine dočekat će čak 5765. godinu.

Prva i druga pobuna Židova
 
Židovi su uz Arape, jedan od danas dva glavna semitska naroda, koji je kroz povijest većinu života provodio u negostoljubivim pustinjskim predjelima Bliskog Istoka. Već negdje između 2000.-1600. prije Krista u starom babilonskom periodu nakon kolapsa Sumera moglo bi biti naznaka prve pojave starih Hebreja. Svakako, u to vrijeme Amoriti donose u to vrijeme sa sobom semitski jezik. Pod imenom Hebreji oni se sigurno pojavljuju kao migranti, koji između 1250. i 1200. prije Krista migriraju u Egipat. Po povratku iz Egipta Hebreji godinama lutaju Sinajskom pustinjom i uskoro počinje osvajanje Kanaana. Ovaj rat potrajao je par stotina godina, ali su Hebreji izašli iz njega kao pobjednici. Zemlju Kanaanaca podijelili su među svojim plemenima i stvorili upravni sustav poznat kao 'amfiktionija' (amphictyony).
 
Naredne godine prolaze relativno mirno. Tada negdje sa sjevera 1050. provališe Filistejci (mogući preci današnji Palestinaca) i napadnu Izrael. Suočeni novom opasnošću Izraelci predlože Samuelu da izabere novoga kralja, ovaj izabere Saula da bude kralj Izraela, a plemena se tada ujediniše u izraelski narod. Ipak Saul se kasnije ubije, zbog mnogih žrtava koje je imao u borbi protiv Filistejaca. Negdje u isto vrijeme, David, povede vlastiti rat protiv Filistejaca, i odnosi pobjede. Godine 1004. David postade kralj Izraela, izgradi središnju vlast u Jeruzalemu. Davidom tako i počne 'nova' hebrejska povijest.
 
Godine 950. Izraelom zavlada Solomon koji poduzima daljnje projekte u gradnji, uključujući i hram u Jeruzalemu. On umire 928. prije Krista. Nezadovoljni plaćanjem taksi Jeruzalemu, sjeverna plemena Hebreja se odvoje od južnih, i podignu sebi grad Samaria. Nastadoše tako dva naroda, sjevernim kraljevstvom zavlada Solomonov sin Jeroboam, a južnim Rehoboam, brat Jeroboamov. Ubrzo potom stiže nova opasnost, Asirci, ratoboran narod, koji je ne svojim bojnim kolima širio svoje carstvo prema zapadu. Negdje 840. oni osvajaju Siriju i Tursku, teritorij kojim su svojevremeno vladali Hetiti. Asirci su žestoki, 722. prije Krista padne i carstvo Izraela. Sjeverna plemena nestadoše, ali carstvo Juda je ipak preživjelo. Uskoro i Asirce čeka tužna sudbina. Nakon smrti Sanheriba (engl. Sennacherib) zavlada Asurbanipal (engl. Ashurbanipal) koji će u svoju čuvenu knjižnicu sakupiti 22,000 glinenih pločica i 648. uništiti novoizgrađeni grad Babilon, to će ga skupa stajati, jer će Babilonci (ponaosob Kaldejci) uz pomoć Medejaca koji su živjeli u području današnjeg Irana, uništiti 614. Asirce, a 612. prije Krista pasti će im i središte Niniva. Uništenjem Asiraca, Kaldejci, semitski narod zavladat će ovim krajem , a novi babilonski period potrajat će još do 539. prije Krista. Godine 586. padne Jeruzalem pod vodstvom vojske Nabukadonosora II. Tom prigodom odvedeni su neki Hebreji u zarobljeništvo. U to vrijeme napisana je i poznata Ezekielova knjiga.
 
Uporni Hebreji između 520. i 516. prije Krista ponovno podigoše Solomonov hram, što je uništen 586. Njegovom izgradnjom započne period Drugog hrama u židovskoj povijesti. Do pojave Krista Hebreje čeka još jedno iskušenje koje dolazi sa zapada, Rimljeni. 70. Godine po Kristu rimski car Titus potukao je Židove, i uništio hram u Jeruzalemu, koji više nikada neće biti obnovljen.
Sretna knjiga - Internet trgovina