 |
|
 |
|
|
| Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima: |
|
| |
|
|
Ban, Padaline, Eolski reljef, Povijesni izvori, Seoba naroda, Polovi, Olimpijske igre, Građa zemlje, Crta (lenta) vremena, Drugi svjetski rat, Krapinski pračovjek, Filipike, Vrijeme, Bizant, Krški reljef, Arhiv, Konzul, Provincija, Helenizam, Planeti, Socijalizam, Župan, županije, Sumračnica, Pismo, Pad zapadnog rimskog carstva, Svemir, Helenizam, Stanica, Klif, Plima i oseka, Računalo, Grčki gradovi, Ratni zločini, Kora, Kršćanski simboli, Delta, Plašt, Špilja, Mjesec, Rimska vojska,
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
| Kralj Petar Krešimir IV. - ostvario stoljetni san - pripojenje dalmatinskih otoka |
|
Hrvatsko kraljevstvo je zbog međusobnih sukoba Držislavovih sinova jako oslabilo. Kralj Stjepan I. započeo je s obnovom koju je uspješno dovršio njegov sin Petar Krešimir IV., jedan od najslavnijih hrvatskih vladara, koji je obnovio snagu starog kraljevstva i ostvario snažno jedinstvo hrvatske države. Njegova je vladavina započela 1058. godine.
Bizant, koji je tada ratovao u Aziji s Turcima-Seldžucima, a u južnoj Italiji s Normanima, ustupio je kralju Krešimiru IV. dalmatinske gradove i otoke. Petar Krešimir IV. tada nije uzeo naslov carskog prokonzula ili eparha te je tako tim lukavim diplomatskim potezom ostvario stoljetni san hrvatskih vladara da spoje dalmatinske gradove i otoke s hrvatskom državom. Da bi čvršće vezao dalmatinske gradove za svoju državu, kralj Krešimir IV. ostavio je samostalnost gradskim upravama i obvezao se zasebnim ispravama da će im poštovati slobodu i stara prava kako ih je prije zatekao.
Gradski su prihodi jačali Krešimirovu vlast koju je on još više učvršćivao poticanjem razvoja hrvatskih gradova Biograda, Karina, Skradina, Šibenika i Nina te osnivanjem brojnih samostana i darivanjem zemljišnih posjeda Crkvi. Na svim tim velikim promjenama kojima mu je državne granice "svemogući Bog proširio na kopnu i moru", odlučio se kralj Petar Krešimir IV. zahvaliti u Ninu 1069. g. darovanjem otoka Mauna samostanu sv. Krševana u Zadru.
Budući da Petar Krešimir IV. nije imao sina nego kćer Nedu i budući da mu braća nisu bila više živa, naslijedio ga je kralj Dmitar Zvonimir.
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
