poklade - 1. a) u katolika vrijeme od Tri kralja (6. siječnja) do početka korizme (Pepelnice); mesojeđe, 

b) posljednji dan uoči korizme; pokladni utorak; fašnik 

2. u pravoslavaca dan uoči posta

(Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića)

Imenica poklade u vezi je s glagolom klasti, koji i danas postoji u čakavskim krajevima, a znači 'metnuti' te 'vaditi jelo iz zdjele i stavljati u tanjure'. I u Vodicama postoji glagol pokladati, a znači "davati, metati (stoci sijeno)'.

 

mesopust - posljednji dani mesojeda, poklada, tj. vremena do kada se smije jesti meso. Dakle, osnovno je značenje te riječi napuštanje, ostavljanje mesa, tj. zabrana da ga se jede.

 

karneval - pučke svečanosti s povorkama maškara, plesovima pod maskama, igrokazima. (Riječ je nastala od latinskoga carrus navalis, što znači 'kola-brod', koja su se izrađivala u staroj Grčkoj za proljetnu proslavu Dionisa, boga veselja.) Provobitno značenje karnevala bilo je tjeranje, protjerivanje, odvraćanje zlih sila, duhova, demona.

 

 

mačkare, maškare - zakrabuljena družba koja izvodi, prikazuje neki događaj, npr. svadbu

 

(princ) Karneval ili Krnjo (u Dalmaciji), Pust (u Istri i Kvarneru) - glavni lik karnevala, predstavlja zlo, sudi mu se i o ponoći ga se "pokapa"; uz njega su obično: sudac, branitelj, tužitelj, krvnik itd. U starom Dubrovniku takvi su likovi u pokladnim priredbama bili čaroje, vila, turica, bembelj, a u ostalim mjestima na Jadranu i u Lici didi (djedi) i babe.

zvončari (Kastavština), bušari (Slavonija) - zakrabuljena družba, obično u kožusima, rogovima i obvezno zvonima

 

orači (Slavonija) - zakrabuljena družba s plugom (ili samo ornicama) i ralom, koja po selu izvodi šaljivu priredbu oranja i sijanja

vrabac, vrabec (u sjevernoj Hrvatskoj) - šaljive priče, obično u stihovima, pjesme u kojima se obračunava s ljudima i mjesnim događajima iz prošle godine