Prešanje maslina za izradu maslinovog ulja
- poljodjelci su se bavili poglavito uzgojem žita, a uz to i mahunastih plodova, repe i povrća, te uzgojem vinove loze, dok je uzgajanje maslina došlo u Italiju vjerojatno preko helenskih naseobina
- poljodjelsko gospodarstvo sastojalo se od obradive zemlje (fundus) u čijoj je sredini stajala villa u kojoj je stanovala familia rustica, tj. robovi koji su obrađivali zemlju - to je vrijedilo za gospodarstvo velikih posjednika, patricija koji su stanovali u gradu, dok manji posjednici, rimski seljaci, koji su morali sami obrađivati polja, nisu stanovali u gradu, nego na svojim posjedima, te zato većinom nisu izravno sudjelovali u političkom životu
- no Rim je i za njih bio centar zajedničkog života - u njega bi se sklanjali u slučaju opasnosti, on je bio mjesto za njihove sastanke, te trgovište
Drvena kanta
- ispočetka se trgovina vršila zamjenom robe na sajmovima, a kao sredstvo zamjene i mjerilo vrijednosti služila je ispočetka stoka - ubrzo se za to počeo koristiti bakar (aes) u neoblikovanim komadima ili šipkama, a vrijednost mu se mjerila vaganjem - zato je kod svake kupoprodaje i plaćanja sudjelovao mjerač s vagom (libripens) i daljnji svjedoci - odatle se poslovi spojeni s takvim načinom plaćanja zovu gesta per aes et libram
Rimski trgovački brodovi
- bakrene su se šipke potom počele označivati žigom u dokaz čistoće sadržine i podesnosti za zamjedbeno sredstvo, no vrijednost se i dalje mjerila vaganjem - tek se u 4. st.pr.n.e. javlja prvi kovani novac (aes grave) određenog sadržaja i težine
Rimska amfora
- usporedo s razvojem novčanog sustava i daljnjim diobama rada prelazio je Rim postepeno i na trgovačko gospodarstvo
- obrtom su se ispočetka bavili robovi i klijenti na posjedima, a njihovim oslobađanjem i osmostaljenjem nastaju slobodni obrtnici u gradu koji izrađuju produkte za prodaju na tržištu
Rimski brončani novčići
- već u najstarije doba stajao je Rim u nekim trgovačkim vezama sa susjednim narodima - tako je morala postojati dosta živa trgovina s Etruščanima, a morale su postojati i trgovačke veze s grčkim naseobinama u južnoj Italiji i preko njih s Grčkom
Rimska staklena zdjela
- ta je trgovina ispočetka bila aktivna za naprednije Grke i Etruščane, a pasivna za Rimljane koji su davali svoje prirodne i poljodjelske produkte u zamjenu za obrtne proizvode, no rušenjem etruščanske vlasti i širenjem svoje države preuzimaju kasnije rimski trgovci i brodari trgovačke putove i mreže u svoje ruke - naročito su Rimljani naslijedili od Etruščana trgovački spoj s Kartagom
- izgradnja brodovlja u vrijeme puskih ratova dovodi do procvata rimske pomorske trgovine i proširenja trgovačkih veza po svim obalama Sredozemlja, a u samom Rimu počeli su se sve više naseljavati obrtnici, trgovci i stranci kojima je proizvodnja i prodaja robe bilo glavno zanimanje i vrelo prihoda
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr