![]() |
Grčko-perzijski ratovi |
![]() |
U Joniji (današnja egejska obala Turske) grčki gradovi, koji su uključivali velika središta poput Mileta i Halikarnasa, nisu mogli održati svoju nezavisnost i došli su pod vlast Perzijskog Carstva sredinom 6. stoljeća. Grci su 499 p.n.e.. podigli Jonski ustanak, pa su Atena i neki Grci pristigli u njihovu pomoć.
![]() Deset godina kasnije Darijev nasljednik Kserkso I. poslao je kopnom puno veću silu. Spartanski kralj Leonida neuspješno ga je pokušao usporiti kod Termopila. Leonida je poražen, a Kserks je nastavio napredovati prema Atici gdje je osvojio i spalio Atenu. Atenjani su još prije napustili grad sklonivši se na otoku Salamini i pod vodstvom Temistokla su porazili perzijsku mornaricu u bitki kod Salamine. Godinu dana kasnije brojčano nadmoćniji Grci su pod vodstvom Spartanca Pauzanija porazili malobrojnu perzijsko-grčku vojsku kod Plateje. Atenska se mornarica tada okrenula progoneći Perzijance iz Egejskog mora i 478. p. n. e.. Atenjani su zauzeli Byzantium. Dok su napredovali stvorili su Delski savez u kojem su bile sve otočne i neke kopnene države. Savez je nazvan po svetom otoku Delu na kojem se čuvala zajednička riznica. Spartanci, iako su odigrali važnu ulogu u ratu, povukli su se nakon toga u izolaciju dopuštajući Atenjanima da uspostave pomorsku i trgovačku silu kojoj nije bilo premca među Grcima. |
![]() |
![]() |
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr |