Bijeli medvjed - stanovnik polarnog kruga
Rađa se usred arktičke zime, ali u blagoj  toplini jazbine. Uskoro se mora suočiti sa svim iznimnim uvjetima života, od lova na tuljane do seljenja po ledenim bregovima. To je ledena povijest polarnog medvjeda.
 
 
ŠETAČ PO BJELINI SJEVERNOGA POLA

Živi na Sjevernom polu, ali se ne može reći da živi na određenom tertoriju. Uglavnom hoda po ledenim bregovima tražeći hranu, ali ipak ne prelazi polarni krug. Hrani se pretežno tuljanima, ali i manjim kitovima.
 
BIJELE PAHULJE STIŽU NA SVIJET

Ženke spolno sazrijevaju između četvrte i pete godine. One i mužjaci nalaze se samo u doba parenja, i to od polovice travnja do početka svibnja. Ženke ostaju s mladima dvije do tri godine. Medvjedi imaju mlade svake treće godine, a ženke nose mlado u utrobi 210 do 250 dana. Okote uglavnom dvoje, a vrlo rijetko troje mladih. Tek što je stigao na svijet, medvjedić je težak od 450 do 800 grama.
 
 
POSPANE MEDVJEDICE NE SPAVAJU ZIMSKI SAN

Suprotno od smeđeg medvjeda polarni medvjed ne sniva zimski san. Jedino ženke početkom kolovoza i rujna odlaze u jazbine gdje će okotiti svoje mlade u prosincu ili siječnju. Naprotiv, neke su u početku vrlo aktivne jer dube snijeg da bi povećale svoju jazbinu. Iz jazbine izlaze sredinom ožujka.
 
LEDENE JAZBINE STARE STOTINU GODINA
 
Postoje različite jazbine. U Kanadi jedna jazbina služi nekoliko generacija i nekoliko stotina godina. Druge su napravljene u vječnom snijegu ili snijegu koji se vrlo rijetko otapa. Na Aljasci su jazbine načinjene u snijegu koji se nakupio na ledenim naslagama i tu stoji tri do četiri godine.
 
 
KAKO NASTAJE TOPLI DOM

Pretežno mračna jazbina načinjena je najčešće od jedne prostorije i hodnika dugog dva, nekad i šest metara. Ponekad medvjedica početkom zime legne u snijeg na padinu i pusti da je snijeg zatrpa. Kad je potpuno zatrpana, počne dupsti i na padini načini svoje obitavalište.
 
 
MEDVJEDIĆ KOJI BI MOGAO STATI U DŽEP

Krajem prosinca ili u siječnju u intimnosti jazbine na svijet najčešće dođu dva mala medvjedića. Oči su im zatvorene, teški su po prilici 500 grama i pokriveni su vrlo nježnim dlačicama. Oni se smještaju u ženkino krzno i vrlo brzo nalaze sisu. U jazbini je temperatura razmjerno blaga zahvaljujući toplini koja dolazi iz majčina tijela.
 
MEDVJEDICA SE KOTURA I GRIJE MEDVJEDIĆE

Medvjedići neprestano sisaju, rastu i postaju sve aktivniji. Nakon mjesec dana progledaju, a nakon četrdesetak dana pojavljuju im se zubi. Medvjedica se neprestano kotura kao velika gruda snijega i tako štiti svoje mlade od hladnoće. Njen srčani ritam pada na 12 otkucaja, a normalan je između 40 i 70.

IZLAZAK IZ TOPLE JAZBINE

U ožujku ženka izlazi iz jazbine. Ako je lijepo vrijeme, medvjedići idu skačući. Temperatura je tada oko -35 stupnjeva. Medvjedica ih vraća u jazbinu, ali ih postupno navikava na okolicu i danje svjetlo. Nakon nekoliko dana obitelj odlazi prema ledenim bregovima, ponekad udaljenima i 80 km od jazbine. Polarni medvjedi prelaze zaleđene rijeke, šume, jezera prije nego što nađu pravo mjesto za lov. Kao i čovjek i medvjed se postavlja na stražnje noge i hoda.
 
 
KAKO POSTATI DOBAR LOVAC

Čim medvjed stigne na santu, počinje učiti svoje mlade lovu, osobito lovu na tuljane. To učenje traje 2 godine. Ako je zima blaga, medvjedi ostaju na otvorenom, ali ako je zaista hladno, ženka će naći privremeno sklonište za nekoliko noći kako bi pričekala i vidjela što će biti sljedećih dana i noći.
 
EKOPORUKA 

Kao i mnoge druge životinje i bijeli medvjed je gotovo nestao sa zemaljske kugle. Već su sedamdesetih godina stručnjaci upozorili da je medvjed ugrožena vrsta. Tada je zbog stalnog lova broj od 50000 primjeraka sveden na svega 10000. Otada svake druge godine dolaze učenjaci promatrati polarne medvjede i donose zajedničke zaključke o njihovoj zaštiti. Polarni medvjed je tako bez sumnje spašen, ali unatoč svojoj zadivljujućoj veličini i otpornosti na hladnoću njegova je vrsta ipak ugrožena. Uvijek se nađe netko tko se želi okititi trofejem, uvijek ima nekakvih opasnosti.
 
Jeste li znali…
... da je bijeli medvjed sisavac? Visok je od 1,30 do 1,60 m, a dug od 1,80 do 2,60 m. Težak je od 300 do 730 kg;
... da mu njegovo krzno i njegove fiziološke sposobnosti pomažu podnijeti temperaturu i do -50 stupnjeva C;
... da živi oko 20 g;
…  da danas ima, kako se pretpostavlja, oko 32000 bijelih medvjeda;
... da bijeli medvjedi  žive na ledenim bregovima zamrznuta Arktičkog oceana i morskim obalama koje ga
     okružuju;
... da ih nalazimo na Grenlandu, na sibirskim obalama, u najsjevernijim dijelovima  Aljaske, u Kanadi do
    Hudsonova zaljeva, čak i u Labradoru i Novoj zemlji, ali se najčešće  pojavljuju u središtu polarnoga kruga;
... da mužjak, kao i drugi grabežljivci, ponekad poždere svoje mlado.
 
Dogodi se da ženka poždere jedno mladunče i nastavi puti prema ledenim bregovima s drugim medvjedićem. Za vrlo hladnih zima, da bi  preživjela ženka nekad poždere oba medvjedića.
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr