07.lipanj 2017. | |||
Zrin Festival 2017. | |||
Od 3. do 11. lipnja 2017. održat će se ZRIN festival (Zrin, Hrvatska Kostajnica, Glina, Gore, Hrvatski Čuntić). Program festivala: 03.06. Zrin, subota/ u 17:00, ostatci gotičke crkve Sv. Marije Magdalene
Simfonijski puhački orkestar OSRH U slučaju kiše i lošeg vremena koncert će se održati u Hrvatskom domu u Hrvatskoj Kostajnici
06.06. Hrvatska Kostajnica, utorak / hotel Central, dvorana Zrinski u 19:00h
07.06. Glina, srijeda / u 19:00 , Knjižnica i čitaonica Glina,
10.06. Gore, subota / u 17:00, župna crkva Marijina Uznesenja
11.06. Hrvatski Čuntić, nedjelja / u 18:00, Franjevačka crkva, Zrin i Zrinski su dio hrvatske kulturne baštine, hrvatskog identiteta, ali i mađarskog identiteta. Zrinski su baštinili i mađarski i hrvatski identitet kao nešto svoje; oni govore, pišu i pjevaju i na mađarskom i na hrvatskom. U ovom uvodnom tekstu neću puno pisati o Zrinskima. Itekako svi znamo o njima mnogo, ali na žalost mnogi zaboravljaju po čemu su Šubić Zrinski dobili ime Zrinski i zaboravljaju njihovo sijelo koje se danas nalazi u zaboravljenom dijelu Hrvatske, na Banovini blizu Dvora na Uni. Upravo cilj ovog ZRIN festivala je svojom multimedjialnom dimenzijom približiti svima ljepote baštine Zrinskih na Banovini, ali i svih onih ostalih predivnih lokaliteta koji su nekad davno i gospodarski i kulturološki obilježili i vjerski život tog dijela Hrvatske kojeg od 19. stoljeća nazivamo Banovina. Banovina je, sa svojim burgovima Zrinskih, Frankopana, Baboneg-Babonića, Thurovih, Giesinga, Erdoedyja i drugih, desetljećima bila sustavno zapostavljana. Nekad je to bio teritorij u srcu srednjovjekovne Hrvatske. Dovoljno je spomenuti fantastičnu i hrabru ulogu utvrde Gvozdansko, rudnike Zrinskih, ostatke negdašnje cistercitske opatije Topusko kao jedne od najvećih ikad izgrađenih samostanskih kompleksa na tlu Hrvatske i to u stilu vrlo rane francuske gotike. Upravo u toj opatiji djelovala je pisarnica i notarnica iz koje su pred Turcima spašene mnoge knjige danas pohranjene na zagrebačkom Kaptolu, brevijari, misali, molitvenici; sjetimo se spomena na Georgi de Topusco ( Jura od Topuskog) i mnogih drugih vrjednota. Zato je baš ovakav festival iznimno važan u ovom dijelu Republike Hrvatske. Stari grad Zrin treba hitnu intervenciju kako arheologa, povijesničara umjetnosti, konzervatora, restauratora, tako i svih onih koji se pozivaju na Zrinske i koji se ponose hrabrošću Zrinskih u našoj povijesti. Zrin je krvario i u 2. svjetskom ratu i od tad se više nikad nije oporavio. |
|||
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr |