Svjetska čuda: Veliki kineski zid
Najduža građevina na svijetu
 
Pred ljepotom i veličinom Zida dugačkog 2450 km nisu ostali ravnodušni ni internetski naraštaji koji su ga svojim glasovima lani uvrstili i u nova svjetska čuda 
 
Njegovoj gradnji pridonijeli su mnogi, a za današnji izgled Velikoga kineskog zida, dugačkog 2450 km, među najzaslužnijima je dinastija Ming, od 1368. do 1644. godine. To se razdoblje naziva zlatnim dobom Kineskoga zida, a gradnja te najduže građevine na svijetu u vrijeme te dinastije bila je presudna za obranu od Mongola. I promjena vlasti u Kini povezana je sa Zidom koji je branio kinesko carstvo od najezde Mandžuraca. Vrata Zida uspjeli su otvoriti zbog izdaje te su ušli u Peking 1644. godine. Kako je time uspostavljena nova dinastija Qing, a kinesko se carstvo proširilo na današnju Mongoliju, Zid više nije služio obrani. Uloga mu je sve više postajala simboličnom, a danas je na nekim mjestima otvoren i svake ga godine posjete milijuni turista.
 
 
Poznati graditelji zidova 
 
Kinezi su u povijesti bili poznati graditelji zidova, a zbog čestih sukoba, zaraćene su ih strane gradile kako bi se utvrdile i obranile. Gradnja današnjega Kineskoga zida počela je u 5. stoljeću prije Krista, a trajala je sve do 16. stoljeća poslije Krista. Lako je zaključiti da Veliki kineski zid nije jedinstvena građevina nego je to niz povezanih zidova građenih u različitim razdobljima. U njegovu nastanku sudjelovali su i brojni bezimeni robovi i kvalificirani graditelji. Zid je uglavnom širok od 6 do 8, a najveća mu je širina 9 metara, Visok je 16 metara.
 
 
Nove i stare legende
 
Opčinjenost Velikim kineskim zidom nije neobična, a pred tim jedinstvenim djelom ljudskih ruku nisu ostali ravnodušni ni internetski naraštaji koji su ga prošle godine svojim glasovima uvrstili i na najnoviji popis novih (starih) svjetskih čuda. Gotovo graniči s legendom tvrdnja iz 20. stoljeća da je Zid jedina građevina na Zemlji koja se vidi s Mjeseca, a priče o njegovoj gradnji u Kini se prenose s koljena na koljeno. Tako i danas postoje hramovi u kojima se štuje Meng Jiang Nu, žena čije su suze urušile Zid na 400 kilometara. Kad joj se muž koji je morao sudjelovati u gradnji Zida i poslije tri godine nije vratio, pošla ga je tražiti, no doznala je da je umro od iscrpljujućeg posla. Njezina tuga postala je dijelom legende koja slikovito pokazuje kolike su tragične sudbine ugrađene u veličanstven izgled Zida.
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr