Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Povijesni izvori, Karolinzi, Rimska vojska, Riječni (fluvijalni) reljef, Glagoljaštvo, Plima i oseka, Katakombe, Benediktinci, Mjesec, Polja u kršu, Računalo, Diktator, Feudalizam, Sparta, Prvi svjetski rat, Predromanika, Genocid, Ratni zločini, Hramovi, Republikanizam, Kršćanstvo, Mjesno i pojasno (zonsko) vrijeme, Imperijalizam, Konzul, Bratovštine, Reljef, Religija, Krški reljef, Kralj, Gotika, Moneri, Eolski reljef, Polovi, Provincija, Vrijeme, Senior, vazal, Temperatura, Mitologija, Faraon, Crta (lenta) vremena,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Hej pa ovo je ludilo
HRANIDBENI LANAC – SVATKO IMA SVOJU ULOGU
 
BILJOJED - ZEC

Životinje i ljudi nemaju sposobnost da hranu sami stvaraju - zato moraju jesti.
Biljojedi se hrane biljkama ili nekim njihovim dijelovima.
 
BILJKA

Iz vode i mineralnih tvari u tlu zelene biljke, uz pomoć sunca, same stvaraju hranu.
 
RAZGRAĐIVAČI - GLJIVE

Kada biljke i životinje uginu, njima se hrane razgradivači (različite gljive, kukci, ličinke). Oni razgrađuju uginule organizme na mineralne tvari potrebne biljkama za hranu, ali i otpadne tvari koje biljojedi i mesojedi iz sebe izbacuju pošto su hranu probavili. Tako se zatvara hranidbeni lanac.
 
MESOJED - VUK

Mesojedi se ne hrane biljkama, već s drugim životinjama. Samo u iznimnim prilikama mesojedi jedu članove iste vrste (vuk vuka ili lav lava). Takva se pojava zove kanibalizam. Na taj način vrsta preživljava duža razdoblja gladi. Neke životinje jedu i biljke i druge životinje. Njih zovemo svejedi. I čovjek je svejed.
 
I ČOVJEK JE JEDNA KARIKA

Hranidbeni lanac ujedinjuje sva živa bića. Svaka je karika, svaka biljka i životinja, u njemu važna - ima svoju ulogu. Međutim, razvoj ljudske vrste i moderne tehnologije počeo je ugrožavati tu ravnotežu. Naime, sve što jedan član hranidbenog lanca u sebe unosi, uključujući različite otrove pa čak i neke bolesti, prenosi se na sljedećeg člana. Kako čovjek onečišćuje okolinu, tako u hranidbeni lanac unosi sve više otrovnih tvari, pa truje biljke i životinje, a na kraju i sebe, jer i on je jedna karika u tom lancu.
 
IZ TANJURA VREBAJU OTROVI

Da bi se povećali prinosi, u novije se vrijeme u uzgoju biljaka upotrebljavaju pesticidi i herbicidi, kemikalije koje uništavaju nametnike i korov. No to su ujedno otrovi, koji se ne mogu sasvim isprati s biljke pa ih, jedući povrće i voće, unosimo u organizam. Nesavjesni proizvođači upotrebljavaju ih u količinama koje mogu ozbiljno narušiti zdravlje. I automobilski ispušni plinovi sadrže olovo i druge tvari koje mogu uzrokovati rak, a  talože se na biljkama što rastu u blizini prometnica. Neki opasni otrovi mogu zabunom završiti u hrani. Tako je prije nekoliko godina u Japanu vrlo otrovna živa (jedna vrsta metala) dospjela u more. Ljudi koji su jeli ribu ulovljenu na tom području otrovali su se, a mnogi su i umrli. Bilo je to masovno trovanje. Najbolji način da se spriječe takvi nesretni slučajevi jest redovita kontrola hrane prije nego što stigne u trgovine i na tržnice. Takva se ispitivanja obavljaju u posebnim laboratorijima. Svi proizvodi u kojima se nađe bilo kakva tvar štetna za zdravlje, povlače se iz prodaje.
 
ŠTO JE GENETSKI INŽENJERING

Najnovije znanstveno otkriće jest genetski inženjering. On se primjenjuje i u proizvodnji hrane. Geni su sitna tjelešca koja se nalaze u svakom organizmu i određuju njegova svojstva: o njima ovisi hoće li nečije oči biti plave ili zelene, životinjsko krzno gušće ili rjeđe, zrno pšenice veće ili manje i sl. Čovjek je otkrio način da kombinira različite gene, kako bi dobio biljku onih svojstava koja njemu najbolje odgovaraju. Tako je stvorio rajčicu koja ranije zrije i ima ljepšu crvenu boju, pšenicu koja ima kraću, čvršću stabljiku i veća zrna. Međutim, taj je postupak umjetan, neprirodan - čovjek "popravlja" prirodu sebi u korist, a ne zna hoće li zbog toga u budućnosti morati snositi posljedice. U Americi su već zabilježene jake alergijske reakcije na hranu proizvedenu genetskim inženjeringom.
 
KRAVLJE LUDILO
Kravlje ludilo sramotni je dokaz čovjekove pohlepe. Da bi povećali prinose, europski su stočari goveda hranili samljevenim ostacima uginulih ovaca, od kojih su neke bile zaražene bolešću koju danas znamo kao kravlje ludilo. Takav način prehrane goveda potpuno je neprirodan, jer su ona biljojedi i hrane se travom. Epidemija kravljeg ludila neka je vrsta poruke ljudima da se prestanu miješati u prirodne zakone i umjesto da prilagođavaju prirodu sebi, sebe prilagode prirodi.
 
Kravlje je ludilo bolest koju možemo dobiti jedući govedinu. Najugroženije su razvijene europske države gdje se zaražena govedina najviše prodavala. Bolest napada mozak i smrtonosna je, a javlja se 10 do 15 godina nakon unošenja uzročnika u organizam. Srećom, ne obolijevaju svi koji pojedu zaraženo meso, već samo neki. Kako bi se ta bolest iskorijenila, danas se u Europi goveda masovno uništavaju.
 
Povodom Svjetskog dana zdravlja evo jedne poruke: jedite zdravu hranu, onu koja nije zagađena pesticidima i herbicidima, koja je uzgojena u čistoj prirodi, daleko od prometnica i gradova. Takve namirnice ne izgledaju uvijek osobito lijepo, ali su zato zdrave.

Pripremila: Mirna Kraš
 
(Arhiva časopisa Zvrk)
Isabelle Bertrand
"Jupi, slavim rođendan"
Brigitte Ballac
"Igre u mraku"
Sretna knjiga - Internet trgovina