Prije 2.000 godina zemljopisci u Kini opisali su po prvi puta medvjeda. Osebujan zbog svog crno – bijelog krzna opisani su kao mirne životinje koje se isključivo hrane biljkama. Kinezima je panda simbol mira i prijateljstva. Ostalima su oni slatki medvjedi.

 

 

Danas ih je manje od 1.000 odraslih živih primjeraka u njihovom prirodnom okolišu. Pande se hrane isključivo bambusom i vode usamljenički život. Mada su im u Kini na raspolaganju 300 vrste bambusa pande jedu samo oko 10 – 12 vrsta. U njihovom prirodnom okolišu njihovi glavni predatori su planinski leopardi, a i pustošenje bambusovog drveta je također česta pojava.

 

Prosječno, panda provede oko 14 sati dnevno u potrazi za hranom. Odrasle pande dnevno pojedu oko 25 kg bambusa. Povremeno pande jedu i travu, koru, stabljiku, lišće, trs, gljive sa stabla i neko divlje korijenje. Ponekad oni uhvate  ili istjeraju bambusove štakore. Velike pande spavaju zimski san. Nastavljaju jesti bambuse i napreduju u oblasti.

 

 

Prosječna panda teži otprilike oko 200 kg, pri čemu mužjak pande teže više od ženki. Zarobljene pande žive oko 25 godina, ali informacija o godianama života pande u divljini nije poznata.

 

U najbližem srodstvu velikog pande je crveni panda ili niži panda koji je nastanjen u Indiji, Nepalu i Kini.  Crveni panda je niži, najčešće živi na drveću i jede korijenje, voće, orašaste plodove i insekte. Mnogi naučnici radije svrstavaju pande u rakune nego u medvjede.

 

 

Ostaci najranijih vrsta pandi pronađeno je u ledenom dobu, prije 1 do 3 milijuna godina. Fosili panda pronađeni su na Burmi, u Vijetnamu i Kini. Danas je veliki panda ugrožen od istrebljenja u njegovom prirodnom okolišu u lovu zbog njihovog krzna i mesa, kao i potražnje za njima u zoološkim vrtovima i tematskim parkovima. Vrsta će uskoro biti izumrla ne bude li im dozvoljeno da žive i dišu u divljini bez intervencije iz vana. Čuvanjem šuma od uništavanja možemo spasiti vrste od uništenja. Za pandu ne postoji drugačiji način.