Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Padaline, Faraon, Feudalizam, Rimski gradovi, Aerobni organizmi, Računalo, Klasicizam, Oblik zemlje, Suverenitet, Pučki tribuni, Tlak zraka, Kameno doba, Ekvator, Gotika, Grčki gradovi, Atena, Personalna unija, Eolski reljef, Koncentracijski logor, Mjesno i pojasno (zonsko) vrijeme, Totalitarizam, Civilizacija, Sila teža, Romanizacija, Drugi svjetski rat, Krški reljef, Holokaust, Močvare, Senat, Diktator, Mitologija, Ledenjački reljef, Salinitet, Vjetar, Prvi svjetski rat, Inkvizicija, Kmet, Križarski ratovi, Bura, Polovi,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Životinja pati! Može li koga u pomoć zvati?
Kad je neki zvrkovac bolestan, oko njega se odmah sjati cijela obitelj: mama kuha čajeve, baka peče kolače, tata posuđuje filmove u videoteci... A što je sa životinjama? Kako one podnose bolest, glad, žeđ ili samoću?
Da se životinje snađu u različitim situacijama i različitim godišnjim dobima djelomice se pobrinula priroda, no tomu moraju pridonijeti i same. Zakon prirode, iako pravedan, često nam se čini vrlo okrutnim – teško je shvatiti zašto oni najmlađi, koji su tek došli na svijet, ili pak oni bolesni i nemoćni nerijetko tragično završavaju.
 
U DIVLJINI NEMA LIJEKOVA I INJEKCIJA – TU VLADA PRIRODNA SELEKCIJA
 
Budući da u divljini ne postoje hitne službe, liječnici i operacije, puno su manje šanse da se ranjeni, stari i bolesni, ili pak tek okoćeni, najslabiji mladunci u leglu oporave i vrate normalnu životu. To se zove prirodna selekcija. Cilj joj je da snažniji opstanu i daljim razmnožavanjem daju zdrave i otpornije potomke.
 
BAŠ KAO DRVEĆE, TRAVA I CVIJEĆE, I MLADUNCI SE RAĐAJU U PROLJEĆE
 
U prirodi je sve uređeno tako da se životinje pare i imaju mlade u vrijeme kada za njih ima najviše hrane – za većinu je to proljeće. Na taj način do zime podmladak može narasti, ojačati i naučiti osnove preživljavanja za nadolazeću hladnoću i manjak hrane.
 
TKO ĆE PREŽIVJETI ZIMSKE DANE BEZ SUNCA I OBILJA HRANE?
 
Kada nastupe hladniji dani, životinje teško dolaze do hrane, pa se snalaze na najrazličitije načine. Ptice selice, na primjer, sele se u toplije krajeve, dok one koje ostanu (vrapci, sjenice) ovise isključivo o svojoj sposobnosti i snalažljivosti u pronalaženju hrane, brzini da pobjegnu gladnim mačkama i, dakako – o dobrim ljudima koji im bacaju mrvice kruha u parku ili u svom vrtu ostave obješen komadić slanine.
 
KAD OPASNOST STIŽE, BRINU SE ZA SEBE I SVOJE NAJBLIŽE
 
Kada ih zadese prirodne katastrofe poput poplava ili požara, ljubi pomažu jedni drugima: šalju lijekove, humanitarnu pomoć i sl. Životinje se ponašaju drukčije. Kad se takvo što desi, sve su u istoj opasnosti: glad, neprijateljstvo, suparništvo ili netrpeljivost past će u drugi plan, ostat će samo nagon za preživljavanjem – i one će pokušati pobjeći. Nažalost, neće se međusobno brinuti jedni za druge, osim ako je riječ o majci s mladuncem ili životnom drugu.
 
PUSTI ŠIŠMIŠA DA MIRNO SPAVA
 
Europski šišmiši nemaju dovoljno hrane tj. kukaca tijekom zime, pa hiberniraju. Tjelesna tempratura padne za 12 – 180C. Šišmiš živi od nakupljenih rezervnih masti, a za vrijeme sna izgubi 1/5 do 1/9 svoje težine. Svako uznemiravanje i buđenje iz sna doživljava kao stres: temperatura tijela povisi se na oko 400C. Dolazi do trošenja rezervnih masti koje mogu uzmanjkati prije nego se pojave kukci. Tada šišmiši, nažalost, umiru od gladi, bez rezervnih masti i bez mogućnosti za lov. Pronađete li u prirodi koloniju šišmiša što spavaju – nemojte ih uznemirivati. Oni su korisne životinje jer se hrane mnogim štetnim kukcima na bilju. Jedan šišmiš u jednoj noći može pojesti do 600 komaraca.
 
PRAVE SPAVALICE
 
Pravim zimskim snom spavaju medvjed, rakun, jazavac. Temperatura njihova tijela, za razliku od šišmiševa, smanjuje se za samo 5 – 6 0C; metabolizam se neznatno smanji. Oni nakupe velike zalihe masti od kojih žive. Medvjedi spavaju zimski san zato što se hrane sočnim biljem što ga  zimi nema. Polarni medvjed spava u ljetnim mjesecima – kad mu nisu dostupni tuljani kojima se hrani.
 
Pripremila: Suzana Hađina, dr. vet. med.
 
(Arhiva časopisa Zvrk)
Jadranka Žderić
"Zemlja na dlanu"
Jadranka Žderić
"Od kuće do škole"
Sretna knjiga - Internet trgovina