Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Muzej, Olimpijske igre, Ratni zločini, Geološka doba, Krapinski pračovjek, Morske struje, Helenizam, Špilja, Obitelj, Sige, Dualizam, Filipike, Katakombe, Estuarij, Ledenjački reljef, Inkvizicija, Močvare, Kmet, Legija, Faraon, Rimsko graditeljstvo, Romanizacija, Rimsko carstvo, Grčka mitologija, Gotika, Barbari, Sumračnica, Kršćanstvo, Povijesni izvori, Građa zemlje, Mjerilo, Jezgra, Stanica, Arhiv, Kolonizacija, Anaerobni organizmi, Romantizam, Svemir, Prvi svjetski rat, Klasicizam,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Ivanjski krijesovi
 
Uz Ivanje vezani su neki veoma prošireni, lijepi i stari narodni običaji, od kojih neki potječu još iz pretkršćanskoga vremena. Naime, to je doba ljetnoga solsticija, suncostaja, Sunčeve prekretnice. To je oko 21. lipnja, dana od kada se računa početak ljeta i kada je dan najdulji, a noć najkraća, pa se suncostaj zove i dugodnevica odnosno dugodnevnica. (Kao što smo pisali uz Božić, ima starih običaja vezanih i uz zimski solsticij, oko 21. prosinca.)
Najpoznatiji je takav običaj (ivanjski) krijes, vatra koja se pali uoči Ivanja. U narodnim govorima dolaze i drugi varijantni likovi: kres, kris u sjevernoj Hrvatskoj, a u Dalmaciji se ta vatra naziva koleda i svitnjak.
Riječ krijes najprije je značila samo doba oko ljetnoga suncostaja, dugodnevnice, dakle obrat sunca, zatim se prenijela na vatru koja se u to vrijeme pali, a kasnije i na sve slične vatre (jurjevske, uskrsne, duhovske), koje su vjerojatno mlađega postanja.
Pale se hrpe korova, granja, a na jugu obično borovica i smrekovina. Razlika je prema vatrama uz Uskrs u tome što uskrsni kresovi imaju obično pravilan oblik, oblik piramide, obeliska.
Zabilježeno je da se ivanjski krijes palio pred više stoljeća usred Zagreba, na trgu pred gradskom vijećnicom.
"Zemlja na dlanu"
Jadranka Žderić
"Od kuće do škole"
Ida Mati
"Glas za zemlje spas"
Sretna knjiga - Internet trgovina