Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Knjižnica, Sparta, Litosferne ploče, Knez, Kršćanstvo, Računalo, Pismo, Estuarij, Pad zapadnog rimskog carstva, Bura, Polja u kršu, Romanika, Benediktinci, Gotika, Religija, Kolonizacija, Sila teža, Tlak zraka, Ban, Oceani, Atmosfera (zračni omotač), Apostoli, Diktator, Arhiva, Obitelj, Imperijalizam, Totalitarizam, Genocid, Prosvjetiteljstvo, Križarski ratovi, Bratovštine, Močvare, Rimska vojska, Povijest, Krški reljef, Ponikve, Aerobni organizmi, Grčka mitologija, Građa zemlje, Inkvizicija,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Ekonomija stare Grčke
Ekonomija kod Grka je 'vođenje kućanstva'. Sama riječ njihovog je porijekla, nastala je od 'oikos' /kuća/ i 'nomy' (=zakon). Po zanimanju Grci stare Grčke bili su poznati i vješti pomorci koji su jedrili cijelim istočnim Mediteranom. Živjeli su od pomorstva, a mnogi su se bavili i ribolovom. Ribu su ribari lovili i jeli a dio su i prodavali u gradovima. Znatan dio Grka bavio se trgovinom ili su živjeli kao vojnici svojih gradova-država.
 
Kolijevka znanja i sporta

Stari Grci su ostavili svijetu hramove, kipove, epove, drame, politiku i demokraciju, te filozofska djela važna i za naše živote.
 
Stara povijest Grčke pokriva zapravo više od šest tisuća godina razvoja, još od minojsko-mikenske kulture, oko 2000. do 1450.g. p. n. e. Ta je najstarija kultura udarila temelje slavnoj grčkoj kulturi i civilizaciji koja se razvila na Kreti. Minojci su bili trgovci koji su se obogatili pomorskim trgovanjem i još i danas postoje ruševine slavnih gradova i palača u Knososu, Malliji i Phaistosu koje svjedoče o obilju. Minojska je kultura bila poznata po velebnim arhitekturalnim rješenjima, od kojih je svakako najpoznatija Minosova palača u Knososu na Kreti, s bogato ukrašenim zidovima na kojima su uglavnom prikazani plesovi i igre. Minojci su otkrili pismo, koje se poslije nazvalo linear B i koje je 1952. dešifrirao Britanac Michael Ventris, a pismo koje mu je prethodilo, linear A nikad nije dešifrirano.

Potom je nastupilo razdoblje mikenske kulture, od 1600. do 1200. g. p. n. e. Mikenjani su bili pomorci i izgradili carstvo trgovinom i ratovanjem. Živjeli su na području južne Grčke i Krete, a ključni im je grad bio Mikena. Gradili su goleme grobnice za svoje kraljeve i iz tog je vremena najpoznatiji nalaz Agamemnonova zlatna posmrtna maska.
 
 
Minojsko-mikenske civilizacije udarile su zapravo temelj staroj Grčkoj kakvu poznajemo i koja obuhvaća razdoblje od 800. do 300. g. p. n. e. Najvažniji su gradovi stare Grčke Atena (idealan grad prema Platonu), Sparta i Delfi. U staroj su Grčkoj nastala najveća umjetnička i kulturna djela, te su se u njoj začele i kasnije filozofske, političke i religijske ideje. Iz tog vremena potječe i pojam politike, ali i demokracije, pa se može reći da su Grci njihovi začetnici. Atena je bila najvažniji grad-država koji se obogatio zahvaljujući dugačkoj obali uz koju se trgovalo i bogatim rudnicima srebra. Teško je uopće nabrojiti što su sve svijetu u naslijeđe ostavili Grci, od kojih je to poslije preuzela rimska kultura (nakon što su Rimljani pokorili Grke). Važna mjesta okupljanja bili su hramovi, a za razliku od egipatskih, azijskih i kršćanskih, grčki su hramovi bili prepuni svjetla i prozračni. Ta je religioznost zapravo i ključni element polisa, idealnog života grada-države. Gradili su hramove u tri stila - dorskom, jonskom i korintskom. Još je u četvrtom stoljeću prije Krista Grčka bila razjedinjena borbama među gradovima-polisima; Atene, Tebe i Sparte, prošla je Peloponeske ratove, u kojima je Sparta pokorila ta dva grada, da bi u Korintskom ratu diktatura Sparte bila okončana. Sparta je bila specifičan starogrčki polis; njome su vladali spartijati, vojna aristokracija, koji su već sa sedam godina započinjali vojnu obuku, a one slabije ostavljali bi već po rođenju. Spartanski su ratnici u sklopu vojne obuke imali i ples, pa je grčki filozof Sokrat često govorio kako je »najbolji plesač ujedno i najbolji vojnik«. Još i danas izraz »spartanski« znači strahovitu stegu i disciplinu, te odricanje i asketski život.

Sparta je porazila Atenu u Peloponeskom ratu (431. - 404. pr. Kr.) i vladala Grčkom sve do 371. prije Krista. Grci su ostavili iza sebe veličanstveno naslijeđe - osim klasične arhitekture, utrli su put književnosti, posebno drami, poeziji, filozofiji, povijesti, politici i demokraciji. Veličali su tijelo, ali jednako tako slavili i duh, izradili najljepše skulpture proučavajući oblike tijela i ljudske kretnje, stvorili savršene kipove bogova i atleta u mramoru, bronci i glini. Dali su svijetu Sokrata, Platona, Aristotela, Eshila, Sofokla, Euripida, Herodota, Homera, Tukidida. I danas mnogi smatraju da su stari Rimljani zapravo samo kasni Grci. No grčka je kultura i civilizacija bila apsolutni temelj poslije moćna i slavna Rimskog Carstva. 
 

Olimpijske igre

Stari su Grci strahovito ustrajali na tjelesnoj spremnosti, pa su im igre bile omiljena zabava na kojima su pokazivali i svoju fizičku snagu i vještine. Stoga su upravo oni i začetnici Olimpijskih igara koje su se održavale u gradu Olimpiji, u čast vrhovnoga grčkog boga Zeusa. Navodno je slavni junak Heraklo osnovao te igre, jer njima se slavi jedno od njegovih junačkih djela. Grci su se u Olimpiji natjecali svake četvrte godine, a igre su im bile toliko važne da su i vrijeme računali od prvih održanih igara, od 776. g. pr. Krista. Za vrijeme igara Grci su prekidali sve međusobne sukobe i ratove, a nakon njihova završetka, sukobi su se nastavljali tamo gdje su stali. Od 1894. godine održavaju se moderne olimpijske igre, ali da nije bilo starih Grka i njihove opsjednutosti savršenom fizičkom kondicijom i atletskim vještinama, možda svijet nikad ne bi ni upoznao čar tih igara.
 
Sretna knjiga - Internet trgovina